Klimatske promjene, požari i razni nametnici izazivaju velike štete u šumarstva, a drvna industrija bori se i s drugim problemima. Naime, u veljači ove godine iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) su upozorili na povećanje cijene prostornog drva i trupaca do deset posto i istaknuli da su iza drvoprerađivača dvije izuzetno zahtjevne godine te da imaju poteškoće s održavanjem likvidnosti.
Bez obzira na spomenute probleme, čini se da se površine šumskog zemljišta u Hrvatskoj lani nisu smanjile. Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), ukupna površina šumskog zemljišta u 2024. u odnosu na godinu prije ostala je na približno istoj razini i iznosila je oko 2,76 milijuna hektara.
Istodobno, količina ukupno posječenog drva u državnim i privatnim šumama porasla je za pet posto, a izraženo u drvnoj masi, to je povećanje za oko 258.000 kubnih metara. Statističari navode da je ukupna sječa četinjača bila veća za 28,2 posto, a sječa listača za 1,4 posto na godišnjoj razini.
Proizvodnja ogrjevnog drva porasla je za 1,4 posto, odnosno za oko 36.000 kubnih metara. Proizvodnja industrijskog drva, odnosno grubo obrađenog drva, bila je veća za 8,5 posto ili za oko 222.000 kubnih metara.
S obzirom na spomenute probleme, kada je riječ o požarima i klimatskim promjenama, zabrinjavajuće je da su se ukupne štete u šumarstvu lani povećale za čak 33,7 posto u odnosu na 2023. godinu.
“U zadnjih desetak godina nema vrste drveća u Hrvatskoj koja nije napadnuta nekim novim štetnikom koji se prije nije pojavljivao, što je posljedica klimatskih promjena, ali i globalnog ubrzanog prometa gdje štetnici dolaze s jednog kraja svijeta na drugi”, rekao je u 2024. godini direktor sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama, Krešimir Žagar, na konferenciji Drvna sirovina.
DZS ističe da je u pojedinačnim vrstama šteta najveće povećanje zabilježeno u broju šteta nastalih kao posljedica požara.
“Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine ukupno je zabilježeno 6.650 požara, od čega 3.825 požara raslinja dok opožarena površina iznosi 26.807 hektara. Uspoređujući s 2023. godinom za isto razdoblje, vidljivo je povećanje od 21 posto požara otvorenog prostora, broj požara raslinja povećan je za 29 posto dok je opožarena površina povećana za 411 posto”, objavila je Hrvatska vatrogasna zajednica.
Pročitajte još:
Objasnili su da su vremenske prilike, koje su uključivale dugo sušno razdoblje i visoku temperaturu, utjecale na klasu opasnosti od požara u 2024. koja je bila veća nego 2023. u cijeloj Hrvatskoj.
Šume igraju ključnu ulogu u borbi protiv katastrofalnih klimatskih promjena, smanjuju rizik od poplava, sprječavaju eroziju tla, ublažavaju posljedice suše i pomažu u opskrbi pitkom vodom te proizvode kisik, prema Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Osim toga, drvna industrija je bitna za gospodarstvo. Zato je potrebno ulagati u ovaj sektor kako bi se smanjile spomenute štete.
4 Odgovora
Šume su pluća našeg planeta koja čovjek svjesno uništava. Nema mjesta raspravi o gospodarstvu dok se sjeku šume parkova prirode i geoparkova.
Sušna razdoblja i visoke temperature povećavaju rizik od požara, što zahtijeva dodatne mjere i ulaganja u zaštitu šumskih resursa.
Ma pokosi sve i prolij beton preko svega, na takvom smo putu već
Pigica, hehehe!