Tvrtka BE-ON svojim jedinstvenim poslovnim modelom iz blokade izvukla 2.500 građana

Zbog blokiranih računa mirno ne spava nekoliko stotina tisuća Hrvata, a pokušaji da se izvuku iz financijskih problema često ih povlače još dublje. Jedan od glavnih razloga zašto je tome tako je što se iz blokade pokušavaju izvući sami uz pomoć različitih “brzih pozajmica”, čime se dodatno zadužuju i slažu “kredit na kredit”. Taj problem prepoznali su Igor Škrgatić i Sabine Gradištanac Škrgatić, osnivači tvrtke BE-ON specijalizirane za savjetovanje građana u financijskim poteškoćama.

“Prepoznali smo problem, nakon čega smo dosta dugo tražili rješenje. Osnovani smo 2016. godine, a od kraja 2017. smo sto posto u tome, kada smo dali otkaze na tadašnjim poslovima. Poslovanje po ovom modelu započeli smo 2018. godine, a drugi bitan datum je prosinac 2021. kada nas je Feelsgood fond podržao kapitalom, a postali su i suvlasnici”, uvodi nas u priču Igor Škrgatić.

BE-ON je za pomaganje blokiranima osmislio i jedinstveni poslovni model koji se sastoji od četiri koraka. Prvi je analiza tijekom koje procjenjuju mogu li riješiti problem, kao i zadovoljava li klijent osnovne uvjete. Poslije toga je potrebno dostaviti potrebnu dokumentaciju, u čemu pomaže digitalni asistent Felix. Svaki korak, ističu, detaljno je pojašnjen, uključujući i od koga i na koji način zatražiti pojedini dokument.

Tvrtka zatim kontaktira vjerovnike, upoznaje se s točnim stanjem duga i pokušava ispregovarati najbolje nagodbe. Dugovanja prema vjerovnicima podmiruju vlastitim novcem, čime je račun klijenta deblokiran. Završni korak je predlaganje banke koja nudi novi kredit s prihvatljivim ratama. Nakon odobrenja kredita, međufinanciranje je podmireno, a klijentu ostaje višak sredstava koji može iznositi i nekoliko tisuća eura.

“U trenutku kada odlučimo da ćemo klijenta deblokirati našim sredstvima, procjenjujemo u koju od šest banaka s kojima imamo zaključene posebne ugovore ćemo ih poslati. Svaka banka je specifična i ima svoje posebne uvjete. Iz odobrenog kredita u banci se vraća iznos koji smo financirali i naplaćuje naša naknada”, kazala je Sabine Gradištanac Škrgatić.

Uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi BE-ON preuzeo vaš “slučaj” su kreditna sposobnost, bonitet poslodavca i ugovor o zapošljavanju na neodređeno.

“Ako klijent ima tri aktivna kredita uz plaću od 800 eura, a kreditno je zadužen 500 eura, njemu ne možemo pomoći. Nekoliko godina nije funkcionirao registar obveza kredita pa su se klijenti zaduživali puno iznad svoje kreditne sposobnosti. Zato su zapali u velike financijske probleme”, ističe Sabine.

Na pitanje o rizicima s kojima se sreću prisjetili su se slučaja u kojem je klijentica zatrudnjela, pa su morali čekati da rodi. Zna se dogoditi i da banka ne odobri kredit, zbog čega klijent zaglavi u međufinanciranju. Dosad su odblokirali oko 2.500 građana, a nekih 40 posto su u prosjeku prisiljeni odbiti.

“Ima različitih ljudi, neki su jako proaktivni i žele surađivati s nama kako bi što brže došli do rješenja. Mi ne možemo odraditi njihov dio posla, moraju nam dostaviti potrebnu dokumentaciju. Postoje i oni koji se žale zato što moraju ići u Finu. Da je čitav proces jednostavan, svatko bi mogao sam to odraditi. Svjesni smo koliko je kod nas niska razina financijske pismenosti”, priča nam Sabine.

Igor, pak, navodi kako je bilo i negativnih komentara na Facebooku, gdje su ljudi koji nisu razumno procijenili vlastitu situaciju pisali: reklamirate se da možete pomoći, a niste mi pomogli.

Iako se svaki slučaj razlikuje, neke stvari ipak su zajedničke većini njihovih klijenata i načinu na koji su završili u blokadi.

“Najčešće je riječ o nekom životnom incidentu, bilo da je riječ o dugotrajnom bolovanju ili gubitku posla. Danas je ekonomska situacija takva da je stopa zaposlenosti stvarno visoka, ne rade samo oni koji ne žele raditi. Ne tako davno, međutim, događala su se i neisplaćivanja plaća, krediti u ‘švicarcima’… Sve su to bili incidenti koje ljudi nisu mogli podnijeti. Zajednički nazivnik je neka situacija na koju se nije moglo utjecati. Također, u 90 posto slučajeva su klijenti, kada se dogodio takav incident, sami krenuli rješavati probleme i kliknuli na “brze pozajmice”, čime su završili u još većim problemima”, objašnjava Sabine.

Trenutno imaju jedanaest zaposlenih, većinom je riječ o savjetnicima. Kako rade po vlastitom modelu, ne mogu apsorbirati radnika iz neke banke ili d.o.o.-a, već im treba dva do tri mjeseca da ga uvedu u posao.

Nedavno im je isplaćeno i zadnjih 700.000 od 1,3 milijuna eura koliko je u njih investirao domaći fond Feelsgood. Taj iznos bit će im radni kapital jer im je, napominju, obveza svake godine rasti za duplo. Ostatak će ići za daljnju digitalizaciju poslovanja.

Osim same tvrtke, osnovali su i udrugu Padobran koja također pomaže blokiranim građanima.

“Udruga Padobran radi “debt advice” i za one koji nisu potencijalni klijenti BE-ON-a. Na europskoj razini ima 14 posto prezaduženih u EU, 21 posto ih se susrelo s problemima vezanim uz plaćanje svojih obveza, a to je društveni problem koji treba rješavati”, kazao je Igor i upoznao nas s novim europskim direktivama koje će uskoro stupiti na snagu.

“Europska regulativa ide prema tome da uvede obvezu kreditnim institucijama da njihovi klijenti u financijskim poteškoćama imaju opciju kome će se javiti. Sve ide prema tome da se uspostavi stabilan sustav savjetovanja, takozvani “debt advice”, a tako nešto u Hrvatskoj ne postoji. Mi smo u dosta jakoj ofenzivi da budemo dio toga”, ističu.

Dodaju da će se to morati napraviti u sljedeće dvije godine.

“Direktiva koja se odnosi na savjetovanje u dugu kreće u implementaciju i propisuje dvije stvari koje su nama bitne. Kao prvo, morat će se uspostaviti stabilan sustav savjetovanja, a propisuje i da će banke biti dužne prije naplate potraživanja uputiti svoje klijente na taj sustav. Mi u BE-ON-u financiramo udrugu koja je potpuno financijski neisplativa. Imali smo savjetovalište u Fini, sada smo to obustavili jer je tamo trenutno MUP. Takva savjetovališta su se pokazala kao dobar pristup, ali nam troše dosta komercijalnih resursa koji su nam potrebni za druge stvari”, istaknuo je Igor Škrgatić.