Tržišta za predviđanje ishoda događaja vrte milijarde dolara, EU skeptičan

Tržišta predviđanja ishoda događaja sve su snažnije prisutna kao novi oblik ulaganja, no u Europskoj uniji (EU), unatoč njihovoj popularnosti na tržištima kao što su SAD ili Ujedinjeno kraljevstvo, mnoge zemlje još uvijek od njih zaziru.

Ta tržišta zapravo od fenomena kao što su kolektivna mudrost i kolektivne procjene rade robu kojom se trguje.

Taj je sektor nastao kao niša na internetu, a očito se pretvara u pravo tržište koje vrti milijarde dolara.

U protekloj godini tržišta za predviđanje ishoda događaja postala su dosta raširen alat za špekulacije i prognoze u svijetu financija i medija.

Dva glavna tržišna igrača su Polymarket i Kalshi koji su u 2025. ostvarili ukupan iznos klađenja od 37 milijardi dolara, navodi Euronews.

U čemu se zapravo sastoji to tržište? Riječ je u biti o platformi gdje se ljudi klade na ono što misle da će se dogoditi i cijena klađenja postaje prognoza. Tako umjesto da ljude na ulici pitate što misle o tome tko će pobijediti na izborima, omogućite im da na to pitanje ulože svoj novac.

Tržišna cijena otkriva što zapravo ljudi kolektivno misle da je najvjerojatniji ishod, a prognoza se aktualizira u realnom vremenu što je onda razlog da neki tvrde kako tržišta predviđanja bolje odražavaju stvarnost od anketa. Zapravo se trguje ishodima budućih događaja.

U biti svaki ishod na tom tržištu se tretira kao dionica. Postoje dvije opcije odgovora za prognozu, kao na pitanje “hoće li padati kiša u ponedjeljak?”. Tako postoje dionice s odgovorom “da” i odgovorom “ne”. Cijena varira između, primjerice, 0 i 1 dolara.

Ako “da” dionice trguju po cijeni od 65 centi znači da tržište misli da postoji 65 posto šansi da će padati kiša.

Tako ako netko kupi 100 “da” dionica po cijeni od 65 centi uloži 65 dolara, pa ako padne kiša isplaćuje se 100 dolara, odnosno dobitak je 35 dolara. Ako kiša ne padne uložene “da” dionice postaju bezvrijedne, odnosno pretvaraju se u gubitak. Logično, što je niža cijena opcije koja se kupi veća je šansa za veći dobitak ako se ishod pogodi.

Kapital koji prolazi kroz platforme Polymarket i Kalshi donosi snažan investicijski kapital. Tako je Kalshi u prosincu procijenjen na vrijednost od 11 milijardi dolara, a vlasnik burze u New Yorku je u listopadu prošle godine procijenio vrijednost Polymarketa na 8 milijardi dolara.

“Interes financijskih institucija je neporeciv. Tržišta predviđanja su legitimno područje špekulacija i agregiranja informacija koje naši klijenti traže”, smatra glavni izvršni direktor vodeće svjetske burze derivata CME Group Terrence Duffy.

Mogu se, naravno, predviđati ishodi različitih događaja, od rezultata izbora, zarada tvrtki i odlula o kamatnim stopama do sportskih natjecanja.

Mediji su počeli uključivati i kretanja na tom tržištu u svoja izvješća.

Kritičari, međutim, smatraju da se preko takvog tržišta stvara opasno tanka linija između ozbiljnih predviđanja i kockanja te da je to tržište samo dio procesa pretvaranja svakog aspekta društvenog života u robu na koju djeluju tržišne silnice. U najgoroj varijanti, otvara se mogućnost za poticanje manipulacija ishodima stvarnih događaja.

Znajući pristup koji EU ima u primjeni novih tehnologija ili kriptovaluta, a to je nastojanje da se stvori čvrsta regulativa koja će držati pod kontrolom moguće štetne učinke, nije čudo da se slično događa i kad je riječ o tržištu predviđanja ishoda događaja.

Krajem 2024. francusko nadzorno tijelo za igre na sreću blokiralo je Polymarket tvrdeći da njegovo poslovanje predstavlja nelicencirani oblik kockanja. U narednim mjesecima isto su učinile Belgija, Poljska i Italija.

U Rumunjskoj je nadzorno tijelo stavilo protekoga listopada Polymarket na crnu listu nakon što je ranije tijekom godine u ponudu stavio ulaganje u ishod rumunjskih predsjedničkih izbora. U tom konkretnom slučaju trgovina je iznosila 600 milijuna dolara. Obrazloženje za stavljanje na crnu listu također je bilo da svaki oblik kockanja mora prvo dobiti licencu.

S druge pak strane ima članica EU-a u kojima je moguće pristupiti tržištu predviđanja događaja kao što su Njemačka ili Španjolska.

Kako platforme na tom tržištu koriste blockchain tehnologiju na njih bi se u EU, barem dijelom, od ove godine trebala primijeniti regulativa koja se odnosi na kriptoimovinu MiCA. Prema europskom nadzornom tijelu za tržišta i vrijednosne papire ESMA, ta regulativa sadrži stroga pravila o zloporabi koja će se primijeniti na bilo koje tržište predviđanja događaja koje koristi kriptoimovinu.

Ono što je sad na sceni je da zapravo bilo koji događaj u svijetu može imati svoju cijenu u realnom vremenu, a EU mora odlučiti hoće li biti dio tog tržišta ili ga potpuno isključiti.