Globalna prekooceanska brodarska industrija koja prevozi oko 80 posto svjetske trgovine mora se sada snalaziti u moru nepoznanica zbog američkih trgovinskih i geopolitičkih napetosti s povijesnim neprijateljima, ali i sa susjedima i dojučerašnjim saveznicima.
To je pozadina ovotjedne velike konferencije o kontejnerskom prijevozu i opskrbnim lancima u Long Beachu u Kaliforniji u organizaciji S&P Globala, godišnjem događaju koji tradicionalno označava početak sezone ugovaranja poslova u brodarskom prijevozu. Među sudionicima ove godine su najveći igrači u toj industriji, kao što su švicarski MSC, danski Maersk i njemački Hapag-Lloyd, najveće naručitelje poput američkog Walmarta, kao i velike logističke tvrtke kao što su danski DSV i američki DHL.
Svi oni se sad moraju boriti s posljedicama sve većeg američkog protekcionizma i barijera, što bi moglo smanjiti volumen međunarodne trgovine i oslabiti pregovaračku poziciju velikih globalnih brodarskih kompanija koje godinama ostvaruju velike dobiti i imaju vodeću ulogu u određivanju cijena prijevoza.
Američki predsjednik Trump je već uveo dodatnih 10 posto davanja na svu robu koja se u SAD uvozi iz Kine, najvećeg svjetskog izvoznika, a razmišlja i o uvođenju naknade od milijun dolara kao ulaznu pristojbu u američkim lukama za sve brodove izgrađene u Kini.
Već u utorak SAD bi mogao uvesti i carinu od 25 posto tarifa za popularnu robu kao što su avokado i tekila iz Meksika, te govedina, drvna građa i nafta iz Kanade. Trump je već najavio i dodatnu carinu na kinesku robu od novih 10 posto, a njegova vlada također planira nove ili još više carine za uvozni čelik i aluminij, te namet na sve proizvode iz Europske unije, od 25 posto.
U takvim okolnostima brodari moraju planirati poslovanje u dosad neviđenim uvjetima nesigurnosti i nepredvidivosti. SAD je dosad bio najveći uvoznik roba na svijetu, a njegov odmak od principa slobodne trgovine sad se poklopio i s drugim teškoćama, od vremenskih nepogoda izazvanih globalnim zatopljenjem pa sve do preusmjeravanja brodova da zaobilaze Sueski kanal zbog sve češćih napada jemenskih militanata u Crvenom moru.
Trenutno je američki kontejnerski uvoz svih vrsta robe – od plastičnih igračaka do dijelova za strojeve – naglo skočio, dobrim dijelom upravo zahvaljujući Trumpovim najavama jer proizvođači i trgovci žele nagomilati zalihe prije no što uvozne carine stupe na snagu.
No, stručnjaci za svjetsku trgovinu upozoravaju da će se volumeni vrlo vjerojatno smanjiti kada se najavljeni nameti doista i uvedu, kad onda druge države za odmazdu uvedu svoje naknade – i kad onda već inflacijom iscrpljeni potrošači budu morali plaćati trošak skupljeg poslovanja. Sve to će izgledno djelovati kao pritisak na potražnju i cijene kontejnerskog prijevoza.
Spot cijena za kontejner duljine 40 stopa (12 metara) mjerena indeksom DWCI (Drewry World Container Index) je u četvrtak bila 2.629 dolara – što je 75 posto ispod pandemijskog rekorda od 10.377 dolara u rujnu 2021., i najniža cijena od svibnja 2024.
“Geopolitički krajolik je naravno postao puno složeniji, što bi moglo dovesti do naglih i velikih oscilacija u cijenama prijevoza u oba smjera, ali glavni scenarij kojim se vodimo predviđa smirenje cijena tijekom 2025. godine,” kažu analitičari investicijske banke Jefferies.
Među novijim potezima koji navode na uzbunu među prijevoznicima širom svijeta, američki ured za vanjsku trgovinu je predložio da se brodovima izgrađenima u Kini naplaćuje dolazak u američke luke. Ideju su podržali sindikati, a cilj mu je poticanje domaće brodogradnje.
Prema tom prijedlogu, plovila u vlasništvu kineskih prijevoznika, uključujući i državni COSCO, morala bi plaćati iznos do milijun dolara za svaki brod, kao ulaznicu u američke luke. Naknada za operatere iz drugih država koji koriste brodove kineske proizvodnje mogla bi biti i veća, i do 1,5 milijun dolara.
Takan namet bi mogao koristiti tajvanskim i južnokorejskim operaterima. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi takva mjera u široj slici mogla imati velik utjecaj na cijeli sektor kontejnerskog prijevoza, te bi moglo dovesti do većeg porasta potrošačkih cijena za sve vrste robe, od igračaka i odjeće pa sve do hrane i goriva.
“Ekonomsko opterećenje za američke izvoznike i uvoznike bit će ogromno… Mjere koje je američka vlada poduzela u protekla četiri tjedna su bez presedana, i po opsegu i po razmjerima,” rekao je stručnjak za kontejnerski prijevoz Lars Jensen iz danske konzultantske kuće Vespucci Maritime.
Kako će se to odraziti na hrvatske luke teško je predvidjeti. U godišnjem izvještaju S&P Globala i Svjetske banke za 2023. godinu, objavljenom u lipnju prošle godine, u prvih 400 luka po volumenu robe našle su se po prvi put i naša luka Ploče (na 206. mjestu) i Rijeka (na 400. mjestu).
No, stagnacija europske ekonomije se vidi i po tome da se samo jedna europska luka – španjolski Algeciras – našao u top 20 na svijetu, a nijedna luka na europskom kontinentu nije zabilježila rast prometa u odnosu na godinu prije.
“Pomorski kontejnerski prijevoz i dalje je nepredvidiv i nestabilan sektor. Velike luke moraju ulagati u otpornost, novu tehnologiju i zelenu infrastrukturu kako bi osigurale stabilnost globalnih tržišta i održivost pomorskog sektora,” upozorio je tada glavni ekonomist Svjetske banke Martin Humphreys.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je jedan od najvećih razvojnih projekata posljednjih godina terminal Rijeka Gateway, projekt vrijedan 380 milijuna eura kojeg razvijaju APM Terminals iz danske grupacije Maersk i hrvatska grupacija Enna.
Prošli mjesec su na terminal stigle posljednje dvije STS dizalice, što znači da je dovršeno opremanje terminala, i da je projekt na oko 75 posto dovršenosti. Za terminal se očekuje da će profunkcionirati sredinom 2025. godine, a po planovima će imati kapacitet od 650.000 TEU, i mogućnost prihvata velikih brodova, kapaciteta do 18.000 TEU. Očekuje se da će tim projektom Rijeka postati najvažnija kontejnerska luka u ovom dijelu Europe.
