Tonči Tadić: Hrvatska će sudjelovati na projektu fuzijske energije, pozivam naše tvrtke da se pridruže

Pixabay.com
ilustracija, elektrana, Foto: Pixabay.com

Dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković optimistično je opisao za portal Financije.hr napredak u projektu koji bi mogao riješiti sve energetske izazove. Ne samo Europe u kojoj je započet, već i dalje budući da je najavljeno uključivanje u projekt i Japana.

Hrvatski tim, predvođen fizičarem Tončijem Tadićem, osigurao je ugovor partnerstva sa Španjolskom prema kojem Hrvatska u njemu sudjeluje s pet posto, a svoju će obvezu ispuniti slanjem komponenti za istraživački centar u Španjolskoj te stručnjaka s Instituta, a ne novcem.

Iz Hrvatske bi trebale biti izvezene dizalice, izmjenjivači topline ulja i vode za hlađenje litija te četiri posebno dizajnirana modula. Ta oprema trebala bi biti isporučena do kraja 2029. u mjesto Escuzar, udaljen 20 kilometara od Granade.

„Zanimljivo je u cijeloj priči da je Europska komisija prošle godine osnovala vlastiti panel za procjenu projekta nakon čega je cijeli projekt dobio pozitivnu ocjenu. Zaključak je i kako je dobro predstavljen.“, naveo je Tadić, dodajući kako bi sad cijeli projekt trebala službeno preuzeti Europska komisija.

Prošli mjesec je projektu već dodijeljen privremeni direktor iz europske agencije ‘Fuzija za energiju’.

Projekt IFMIF-DONES

Prošli tjedan je u Tokiju održan sastanak Španjolske i Japana na kojem su razgovarali predstavnici njihovih ministarstava znanosti, a šef hrvatskog tima Tadić vjeruje da bi Japan mogao ući u projekt s udjelom većim od 5 posto do kraja godine.

„Japan želi do 2032. krenuti u izgradnju svoje kopije projekta Dones. Bez Donesa nema fuzijske elektrane.“, naveo je Tadić pojašnjavajući kako se radi o uređaju za ispitivanje neutronskog zračenja i materijala pomoću kojeg će se graditi fuzijska elektrana.

Španjolski i hrvatski fizičari to će raditi od 2035. godine u mjestu Escuzar na jugu Španjolske. Ondje se trenutno gradi znanstveni laboratorij potreban za takva ispitivanja.

Projekt tog ispitivanja je nazvan IFMIF-DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility – Demo Oriented Neutron Source) i košta 707 milijuna eura, procijenjeno je 2021. godine. 

Tadić nam je naglasio kako će se projektom dobiti i druga značajna znanja potrebna za unaprjeđenje i drugih grana znanosti – poput proizvodnje izotopa za radiološku medicinu ili raspršenja neutrona za astrofiziku i nuklearnu fiziku, neutronsku topografiju….

No glavni znanstveni cilj ostaje – fuzijska elektrana.

dr.sc. Tonči Tadić, foto: PR

Rješavanje fosilnih izvora energije

„Cilj je da dobijemo izvor energije bez nuklearnog otpada. Izvor kojeg je lako pokrenuti i lako ugasiti i koji će izbaciti fosilna goriva iz Europe.“, pojasnio je Tadić

EU želi oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, a prošli mjesec izgradnju je najavila i Njemačka.

„Bitno je da ne koštaju više od nuklearke.“, naglasio je naš sugovornik.

Podsjetimo, Španjolska ima 50-postotni udio u tom projektu, a Hrvatska 5-postotni. Španjolska i Hrvatska sada traže partnere među 15 zemalja i međunarodnih organizacija koje su se okupile na zajedničkom sastanku u Zagrebu prošli mjesec.

„Iduće godine će krenuti natječaji u vezi projekta. Očekujemo nastup dvije gospodarske komore, španjolske i hrvatske, na forumu u Trstu u listopadu ove godine. Na tom događaju pod nazivom ‘Big Science Business Forum’, koji se održava svake četiri godine, prezentiraju se najveći EU projekti. Pozivam i hrvatske firme da dođu na forum i da se uključe na natječaje koji će uslijediti u vezi projekta.“, pozvao je Tadić hrvatsku poslovnu zajednicu na uključenje u projekt energetske budućnosti.

Fuzija kao energija budućnosti

Podsjetimo, projekt izgradnje fuzijskih elektrana omogućit će veliku količinu energije potrebnu za potpuno napuštanje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Fuzijska energija predstavlja budućnost energetike jer bi mogla stvarati goleme količine energije bez emisija CO2 i radioaktivnih nusprodukata jer je tisuću puta efikasnija od fisije.

Pri tome fuzija ne stvara nikakav dugotrajni radioaktivni nuklearni otpad. Fuzijski reaktor proizvodi male količine helija, koji je inertan plin, a također troši i proizvodi tricij unutar postrojenja u zatvorenom krugu.

Tricij je radioaktivan (beta emiter), ali je njegov poluživot kratak – samo 12 godina. Koristi se samo u malim količinama pa za razliku od dugoživućih radioaktivnih jezgri, ne može izazvati nikakvu ozbiljnu opasnost. 

Fuzija koristi izotope vodika – deuterij i tricij, koji su dostupni u velikim količinama, što je čini potencijalno neiscrpnim izvorom energije. Pri takvom brzom protoku atoma, sličnom onom koji se događa u jezgri Sunca, oslobađa se ogromna energija u vidu svjetla i topline.

21 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari