Tjedan dana Trumpovih carina: Kaos najava i odgoda, protumjera i izuzeća

Iza nas je jedan od turbulentnijih tjedana u svjetskoj trgovini u posljednje vrijeme, u kojem je naslovnicama dominirao američki predsjednik Donald Trump i njegove konstantne prijetnje i najave novih nameta na uvoz strane robe. Njegove bombastične najave narušile su odnose SAD-a s njihovim najvećim trgovinskim partnerima, potresale burze, i dovele do zahlađenja odnosa sa nizom dojučerašnjih prijatelja i saveznika SAD-a.

Početkom veljače Trump je već najavljenu carinu od 25 posto na svu robu uvezenu iz Kanade i Meksika odlučio odgoditi na mjesec dana, nakon što je u razgovorima s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i predsjednicom Meksika Claudijom Scheinbaum dobio obećanja da će obje susjedne države pojačati kontrolu nad svojim granicama prema Americi.

Trump je carine opravdavao željom da obje susjedne države učine više na suzbijanju krijumčara opasne drige fentanil i ilegalnih imigranata koji po njegovim tvrdnjama prelaze kopnenu granicu sa SAD-om. Usput je počeo i sve češće govoriti o Kanadi kao o “51. saveznoj državi”, Trudeaua oslovljavati kao “guvernera”, a članovi njegovog kabineta također su sve češće počeli govoriti o Meksiku kao o narkodržavi koju su preuzeli narkokarteli.

Sljedeći dan, 4. veljače, uvedena je carina od 10 posto na uvoz kineske robe, u ponovnom trgovinskom ratu kakav je već viđen za vrijeme njegovog prvog mandata.

Sredinom mjeseca najavio je carinu od 25 posto i na sav uvoz aluminija i čelika, što bi trebalo stupiti na snagu 12. ožujka. Potom je najavio i carine na uvoz svih automobila koji bi trebao stupiti na snagu početkom travnja, što bi osim automobila koji se proizvode na visokointegriranom sjevernoameričkom tržištu trebalo najviše oštetiti autoindustrijski sektor Europske unije, koja u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om ostvaruje značajan suficit.

Istom prilikom je najavio da razmišlja o carinama na poluvodiče, što bi teško pogodilo američkog saveznika Tajvan, jednog od najvećih proizvođača na svijetu kojemu je proizvodnja čipova ne samo bitna ekonomska grana već i adut za odvraćanje od invazije susjedne Kine. 

Tu je naveo da želi i carine na farmaceutske proizvode, što je dočekano s negodovanjem u Indiji, najvećem svjetskom proizvođaču generičkih lijekova. Trump je onda naložio svom ministarstvu trgovine da krene s izradom planova za “recipročne” tarife s cijelim svijetom, po principu da se na robu iz svake države plaćaju isti nameti kao što se plaćaju i za američku robu na njihovim tržištima. 

Taj plan bi trebao biti gotov do početka travnja, mada je nejasno kako će konačan prijedlog izgledati – iako neke zemlje primjenjuju carine kao sredstvo zaštite vlastite proizvodnje i tržišta, one su obično selektivne i primjenjuju se samo na pojedine proizvode ili sektore.

U ponedjeljak, 3. ožujka, Trump je opet iz Bijele kuće poručio da planira nove carine. Burze su reagirale negativno, pa je indeks S&P 500 zabilježio pad od 1.7 posto, u najgorem jednodnevnom rezultatu još od prosinca.

U utorak, 4. ožujka, konačno smo dočekali stupanje na snagu carina za kanadsku i meksičku robu, kao i novi namet od dodatnih 10 posto na sav uvoz iz Kine. Jedino izuzeće je bila niža stopa od 10 posto na kanadske energente. Gotovo instantno su uslijedili odgovori iz Kine i Kanade.

Kanada je najavila za početak da će nametnuti carine na američku robu u vrijednosti 21 milijardi dolara, i da namjerava to povećati na robu vrijednu 108 milijardi dolara, ako carine protiv kanadske robe ostanu na snazi u narednu tri tjedna.

Kanadske protucarine od 25 posto odnose se na uvoz peradarskih i mliječnih proizvoda, kave, čaja, drvne građe, svih vrsta alkohola, motocikala, alata, i niza drugih. Kina je također u roku nekoliko minuta uvela carinu na američke poljoprivredne prozvode, i restrikcije u poslovanju za 25 američkih kompanija koje su prisutne na kineskom tržištu.

Meksična predsjednica Scheinbaum je oštrio kritizirala odluku, ali najavila da će meksički odgovor i njihove protumjere objaviti u nedjelju. Meksiku je SAD glavni trgovinski partner, i nametanje carine od 25 posto bi moglo gurnuti meksičku ekonomiju u recesiju. Burze su opet na zbivanja reagirale negativno, i pad dionica se nastavio.

U srijedu, 5. ožujka, Trump je popustio molbama najveća tri američka proizvođača automobila- Forda, General Motorsa i Stellantisa – i pristao na “pauziranje” carina na mjesec dana za autoindustriju. Burze su reagirale pozitivno, i svi glavni indeksi su zabilježili porast.

U četvrtak, 6. ožujka, Trump je opet, nakon razgovora s liderima Kanade i Meksika, potpisao novu uredbu kojom se “privremeno” pauziraju carine za određenu kanadsku i američku robu, pod uvjetom da se radi o proizvodima koji su dopušteni u skladu s postojeći trgovinskim sporazumom između te tri zemlje USMCA. 

Unatoč popuštanju, burze su nastavile s padom, vjerojatno iscrpljene od konstantne nesigurnosti. Indeks S&P 500 je pao 2 posto, dok je dominantno tehnološki Nasdaq pao za 2,5 posto.

Kanadska vlada je rekla da neće ukloniti svoje protumjere dok god postoji mogućnost pooštravanja američkog carinskog režima, ali da zasad odustaje od najavljene druge proširene runde protumjera. Meksička vlada je, čini se, zadovoljna odgodom i još uvijek nije priopćila planove za protumjere. Na kraju tjedna S&P 500 je još uvijek oko 4 posto isod razine na kojoj je bio početkom tjedna.

Trumpov preokret je začudio mnoge. Još u utorak je još u obraćanju Kongresu tvrdio da neće biti nikakvih iznimki ni izuzeća od carina, i navelike hvalio svoje mjere kao alat za povratak proizvodnje u Ameriku. Tri dana kasnije, gotovo ništa što je najavio nije stupilo na snagu ili se nije zadržalo dulje od 24 sata.

Iz Bijele kuće nisu ponudili nikakva konkretna objašnjenja kako je do takvog zaokreta došlo, no analitičari u američkim medijima Trumpove nedosljednosti vide kao odgovor na burzovna kretanja. Iako američki predsjednici ne mogu direktno kontrolirati ekonomiju, u prvom mandatu se Trump često hvalio dobrim rezultatima burzovnih indeksa i te dobitke dioničara pripisivao sebi i svojim odlukama.

Zbog Trumpovih vrludanja, a i katastrofalnog sastanka s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim prije tjedan dana – koji je umjesto potpisivanjem ugovora o američkoj eksploataciji ukrajinskog rudnog bogatstva završio otvorenom svađom – europski burzovni indeksi u zadnjih tjedan dana bilježe daleko bolje rezultate nego američki, i to zbog očekivanja da će se drastično povećati europska izdvajanja za vojsku i obranu. 

Američki Nasdaq je do četvrtka popodne bio 10 posto niži u odnosu na vrhunac iz prosinca, a francuski Cac 40 i njemački Dax nadmašuju rast sad već prilično umornog i anemičnog S&P 500 indeksa.