Tjedan dana godišnjeg lani si nije moglo priuštiti 27 posto stanovnika EU, Hrvata još i više

Prošle godine 27 posto stanovništva Europske unije u dobi od 16 ili više godina nije si moglo priuštiti tjedan godišnjeg odmora izvan doma, otkrivaju u ponedjeljak objavljeni podaci Eurostata.

Taj se udio smanjio za 1,5 postotnih bodova u usporedbi s 2023. i znatno je niži (za 10,6 postotnih bodova) nego prije deset godina.

Najveći onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora zabilježen je u Rumunjskoj (58,6 posto), Grčkoj (46 posto) i Bugarskoj (41,4 posto).

Nasuprot tome, 8,9 posto stanovnika Luksemburga, 11,6 posto Šveđana i 13 posto ljudi u Nizozemskoj izjavilo je da se suočilo s istim problemom.

Što se tiče Hrvatske, po Eurostatu si 2024. čak 34,7 posto stanovnika to nije moglo priuštiti, dok je u susjednoj Sloveniji taj broj bio bitno manji i iznosio 14,4 posto.

Prošloga tjedna, tematski srodno istraživanje predstavila je i tvrtka Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao. Rezultati istog pokazali su da će svaki treći Hrvat ove godine na ljetovanje potrošiti dva ili tri tjedna godišnjeg odmora.

Više od tri tjedna, odnosno od 15 do 20 dana godišnjeg, ovoga će ljeta iskoristiti tek 12 posto ispitanika.

Općenito gledano, na ljetovanje ove godine planira ići čak 79 posto ispitanika. Kada je destinacija u pitanju, većina, točnije 71 posto, planira ići unutar Hrvatske, a tek manji broj izvan njenih granica.

Neki će, premda svega devet posto, na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo.

A oni koji ne planiraju, navode kao glavne razloge to što nemaju godišnjeg odmora preko ljeta, žive na moru pa im odlazak na ljetovanje nije potreban ili, što je ujedno bio i najčešći odgovor, nemaju financijske mogućnosti za takav luksuz.

Unatoč medijskim napisima kako je Hrvatska za domaće turiste postala (pre)skupa, ovo istraživanje pokazalo je suprotno.

Oni koji putuju van Hrvatske u prosjeku planiraju potrošiti 1.898 eura, dok ispitanici koji će ljetovati unutar naše zemlje očekuju da će se kući vratiti “lakši” za oko 1.330 eura.

Krajem svibnja, godišnjim odmorima Hrvata pozabavila se i Visa, odnosno njihova studija Central Eastern Europe Visa CEE Travel and Payment Intentions Study 2025. Ona je utvrdila da čak 35 posto ispitanika iz Hrvatske namjerava provesti nadolazeći godišnji odmor u inozemstvu, pri čemu je Italija najpopularnija destinacija.

Također, ustanovili su da su Hrvati izuzetno vješti u upravljanju financijama tijekom putovanja, istovremeno prihvaćajući digitalne alate.

Pritom 87 posto njih, stoji u istraživanju, navodi da su im troškovi na putovanju usklađeni s planiranim iznosima, dok se svaki četvrti koristi digitalnim novčanicima prilikom plaćanja u inozemstvu. Tehnologija tako postaje puno više od praktičnosti – ona je ključan saveznik u održavanju financijske discipline, čak i kilometrima daleko od kuće.