Teška godina za hrvatske poljoprivrednike – poskupljenja, vremenske nepogode i ASK obilježili ljeto

Za hrvatske poljoprivrednike ova godina nikako nije bila laka, kao ni nekoliko prethodnih, zbog brojnih teškoća koje su donele klimatske promjene – sušu, mraz, tuče, oluje i orkanske vjetrove. Police osiguranja i skuplja nabava – sve to je utjecalo na njihovu proizvodnju i prihode.

“Poljoprivrednici su posljednje tri godine opterećeni brojnim problemima budući da su korona kriza i rat u Ukrajini doveli do izuzetnog rasta svih troškova – značajno su poskupjela zaštitna sredstva, sjeme, mineralna gnojiva, troškovi rada odnosno zaposlenih i drugo. Sve je to dovelo i do promjene razmišljanja na koji način proizvoditi i biti konkurentan”, rekli su za Financije.hr iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Ističu da je trenutačno najveći problem afrička svinjska kuga (ASK) koja je pogodila istočni dio zemlje, što je utjecalo na pad proizvodnje u svinjogojstvu te je i dalje prijetnja koja opterećuje brojne poljoprivredne proizvođače.

“Problem za ratare, ali i druge poljoprivrednike, je sve veći pritisak poljoprivrednih roba iz Ukrajine koje imaju niske cijene, ali su lošije kvalitete. To je utjecalo na rušenje cijena na domaćem tržištu što je dovelo do velikih viškova pšenice, ali i drugih kultura s kojima poljoprivrednici raspolažu. Generalno, unazad više godina, od ulaska u EU poljoprivrednici u Hrvatskoj su suočeni s pritiskom jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz Europske unije i globalnog tržišta, koje uglavnom dolaze na hrvatsko tržište po dampinškim cijenama, što ruši konkurentnost domaće proizvodnje, zbog čega imamo i pad u stočarstvu, proizvodnji mlijeka te proizvodnji voća i povrća”, kažu iz HPK-a.

Unatoč svim problemima, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), poljoprivredna djelatnost je u 2022. godini ostvarila vrijednost proizvodnje od 24,5 milijardi kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 18,2 posto. Vrijednost međufazne potrošnje iznosila je 12,9 milijardi kuna, a bruto dodana vrijednost iznosila je 12,938 milijuna kuna i u odnosu na 2021. godinu bila je viša za 17,8 posto. Faktorski dohodak u 2022. godini povećan je u odnosu na godinu ranije za 15,2 posto i iznosio je 14,6 milijardi kuna.

“Drugu godinu zaredom Hrvatska se suočava s ekstremnim vremenskim uvjetima koji su se prošle godine odrazili na proizvodnju kukuruza, najznačajnije jare kulture, uslijed ljetnih suša, dok su se ove godine, zasad, prekomjerne oborine odrazile na ozime kulture. Prve službene procjene potvrđuju da se proizvodnja kukuruza u 2023., u usporedbi s prošlogodišnjom ostvarenom proizvodnjom, povećala za 21,7 posto. Prema ranoj procjeni, proizvodnja suncokreta povećala se za 15,7 posto, soje za 12,3 posto i šećerne repe za 4,9 posto”, rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Poljoprivredni sektor je na stalnom udaru brojnih tržišnih okolnosti, a Hrvatska ima preko 150.000 poljoprivrednih gospodarstava i nije lako pronaći rješenje koje može pomoći svima, ali u HPK-u imaju nekoliko ideja.

“Prije svega, ključno je riješiti pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta kako bi što veći broj vrijednih poljoprivrednih proizvođača došao do potrebnog zemljišta i kako bi povećali svoju proizvodnju te nastavili investicijski ciklus. Isto tako, potrebno je ubrzati sve administrativne procedure kako bi njihovi projekti, isplata poticaja i drugo, išli brže nego što je to sad”, kazao je predsjednik HPK-a.

“Ono što je važno je i da država više i bolje štiti domaću poljoprivredu od nelojalne konkurencije koja je vidljiva u trgovačkim lancima koji uvoze ogromne količine roba, dok domaći proizvođači često imaju problem s plasmanom. Jedan od ključnih poteza je veća promocija domaće poljoprivrede i proizvodnje, kao i promoviranje kratkih lanaca opskrbe preko koji poljoprivrednici lakše prodaju sve proizvode domaćim potrošačima”, dodao je Jakopović.

Hrvatska trenutačno najviše proizvodi ratarske kulture: pšenicu, kukuruz i uljarice – soju, suncokret, uljanu repicu. U tim je proizvodnjama samodostatna i izvozi ogromne količine na svjetsko tržište.

“Nismo zadovoljni jer se izvozi sirovina, a uvoze gotovi proizvodi što je ogroman problem zbog čega bi bilo potrebno da se više novca usmjeri na investicije i prerađivačke kapacitete. Hrvatska ima problem i kada je riječ o sektoru stočarstva jer smo veliki uvoznici mesa, mlijeka, ali i voća te povrća zbog čega je potrebno da se kroz strategiju poljoprivrede napravi akcijski plan kako povećati te proizvodnje”, istaknuo je Jakopović.

Razlog niske razine samodostatnosti i pada proizvodnje je to što Hrvatska ima usitnjenu proizvodnju, a proizvođači nisu spremni na udruživanje što bi im olakšalo nastup na tržištu.

HPK smatra da pomaka u pojedinim proizvodnjama ima, ali su oni mali i potrebno je napraviti zaokret kako bi se povećala razina samodostatnosti jer je to jedan od načina za očuvanje prehrambene sigurnosti i suverenosti.

Iako su zbog članstva u Europskoj uniji hrvatski poljoprivrednici imali neke probleme ipak im je to članstvo i pomoglo.

“U boljem su položaju u odnosu na svoje kolege iz država bivše Jugoslavije jer su dio Zajedničke poljoprivredne politike EU. Kroz te politike oni ostvaruju razne benefite od propisanih i sigurnih potpora za svoje proizvodnju, a i imaju mogućnost financiranja svojih projekata kroz Program ruralnog razvoja. Isto tako imaju otvoreno tržište od preko 500 milijuna stanovnika EU gdje mogu izvoziti i prodavati svoje proizvode bez carine i drugih administrativnih prepreka”, objasnio nam je Jakopović.

No, on vidi i prednost koju imaju susjedne zemlje koje nisu članice Europske unije. Zaštićene su carinama, pa im to otvara prostor da podižu svoju konkurentnost i prodaju domaću robu na domaćem tržištu lakše nego što je to slučaj kod hrvatskih poljoprivrednika gdje je konkurencija ogromna. Zbog toga države poput Srbije ili BiH i dalje imaju veliku proizvodnju pojedinih kategorija poput stoke, voća i povrća.

“Kad je riječ o našim susjedima koji su dio EU, s njima imamo zajedničko udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogeca kroz koje se zajednički borimo za interes poljoprivrednika u EU koji imaju slične ili iste probleme”, kaže Jakopović.