U Zagrebu je od 2014. aktivna Talijansko-hrvatska gospodarska komora (CCIC), kao glavna udruga koja okuplja talijanske poduzetnike i kompanije koji posluju u Hrvatskoj.
Budući da su proteklu godinu u lokalnoj i svjetskoj javnosti obilježila trgovinska previranja i problem poticanja rasta europskog – pa tako i talijanskog – gospodarstva, odlučili smo upitati potpredsjednika Komore, Alessandra Masottija, za komentar godine na izmaku i očekivanja članica Komore od nadolazeće 2026. godine.
Italija je tradicionalno uz Njemačku i Sloveniju jedan od najvećih trgovinskih partnera Hrvatske, I po podacima Državnog zavoda za statistiku više od tri desetljeća je držala prvo mjesto u robnoj razmjeni hrvatskog gospodarstva. Tek je 2024. taj tron preuzela Njemačka, pa je tako Italija pala na drugo mjesto hrvatskih trgovinskih partnera – godišnja vrijednost robne razmjene sada s Italijom iznosi 8,36 milijardi eura, tek malo manje od razmjene s Njemačkom, koja je na 8,85 milijardi eura.
Kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Italiju se od dobara najviše izvoze kukuruz, pšenica, te sve vrste drva – pa tako i finalnih proizvoda – dok iz Italije najviše uvozimo naftne prerađevine. Talijanski investitori su prisutni u brojnim sektorima u Hrvatskoj, a možda su najvidljiviji u bankarstvu, jer su obje najveće banke u državi, Zaba i PBZ, u vlasništvu talijanskih multinacionalnih banaka UniCredit odnosno Intesa Sanpaolo.
Potpredsjednik Komore, Alessandro Masotti, također iz bankarskog sektora, i radi u Zagrebačkoj banci kao voditelj odjela za međunarodne klijente.
Kako biste rezimirali proteklu godinu u radu CCIC? Europa se po svemu sudeći nalazi u razdoblju tvrdoglave stagnacije, a iako Italija zasad pokazuje veliku otpornost i možda neočekivano pozitivne rezultate još uvijek se bori s problemima poput visokog javnog duga, nedostatkom radne snage, i slabijom konkurentnosti na svjetskom tržištu. Može li se reći da se osjećaju neke posljedice te šire slike i među članicama CCIC u Hrvatskoj – osjeća li se možda pad aktivnosti u pogledu smanjenja investicija ili u slabijem volumenu trgovine?
“Tijekom protekle godine, Talijansko-hrvatska gospodarska komora (CCIC) obilježila je svoju 11. obljetnicu, nastavljajući služiti kao ključni most između Italije i Hrvatske. Ukratko, 2025. godina bila je godina potvrđivanja i proširenja bilateralne suradnje kroz simbolične prekretnice, institucionalne posjete, jezične razmjene i opipljivu gospodarsku suradnju, što sve naglašava nezamjenjivu ulogu CCIC-a u jačanju talijansko-hrvatskih odnosa.
Iako su neke članice prijavile oprez u novim ulaganjima i poteškoće u zapošljavanju, ukupni trgovinski tokovi i investicijska aktivnost ostali su stabilni, potpomognuti programima EU i rastom hrvatskog gospodarstva. Unatoč izazovima zbog globalnih tarifa i sporijeg gospodarskog rasta Europe, trgovinski kanali između Italije i Hrvatske ostaju čvrsti, a investicijski zamah se nastavlja, premda ublažen zabrinutostima oko konkurentnosti i radne snage koje utječu na neke članice. Kroz aktivno angažiranje i stratešku podršku, CCIC nastavlja voditi svoju mrežu kroz ove turbulencije, jačajući bilateralnu suradnju i stabilnost.”
Koje bismo događaje mogli izdvojiti kao najznačajnija zbivanja za članice CCIC-a ove godine, i postoje li neki trendovi iz prošlih godina koji su se možda nastavili i u 2025. godini? Koje su ove godine bile top teme o kojima se govorilo u vašim poslovnim krugovima?
“Italija je i ove godine bila jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske i među najvećim stranim ulagačima, čime se stvorilo na tisuće radnih mjesta u strateškim sektorima poput infrastrukture, industrije i turizma. Trans-jadranska suradnja i dalje se ističe kao primjer najbolje prakse, učvršćena kulturnim i jezičnim vezama te visokim institucionalnim dijalogom, što je nedavno potvrđeno službenim posjetom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Rimu, gdje se susreo s predsjednikom Sergiom Mattarellom i premijerkom Giorgiom Meloni.
Za naše članice, 2025. godinu obilježilo je nekoliko značajnih događaja. U studenom su na događaju ITA-CRO Business Awards nagrađeni talijanski investitori koji su najviše doprinijeli gospodarskom razvoju Hrvatske. Kroz godinu smo organizirali sektorske forume i konferencije, kao i organizaciju, u suradnji s veleposlanstvom Italije i talijanskom agencijom za vanjsku trgovinu ITA, poslovnog foruma Hrvatska-Italija održanog u svibnju ove godine u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo više od 140 poduzeća iz obje države.
Održivost je bila još jedna važna tema, s događanjima poput foruma ESG Sustainable Future i UNWASTED, koji su istaknuli sve veću važnost ESG principa za ekološko i društveno upravljanje u poslovnim strategijama. Što se trendova tiče, tvrtke ostaju usmjerene na konkurentnost, otpornost opskrbnih lanaca i digitalnu transformaciju, dok su ESG usklađenost i održivost postali središnji prioriteti. Kulturna i jezična suradnja također nastavlja igrati stratešku ulogu, što se vidjelo i na konferenciji italofonije u Rimu, gdje je bila i hrvatska ministrica kulture.
Što se tiče izazova i prilika, naši članovi vide Hrvatsku kao atraktivno tržište zahvaljujući integraciji u EU, nedavnom uvođenju eura, kao i pristupu europskim fondovima. Međutim, suočavaju se i sa strukturnim problemima poput rasta troškova rada, nedostatka kvalificirane radne snage i potrebe za prilagodbom strožim ESG regulativama. Troškovi energije i složenost regulative i dalje ostaju veliki izazovi – ali ih uravnotežuju prilike koje se nude u zelenoj tranziciji, turizmu i infrastrukturnim projektima.
Ukratko, 2025. je za CCIC bila godina konsolidacije i usmjerenosti na budućnost, za jačanje bilateralnih veza, promicanje održivih ulaganja i podrška našim članovima u snalaženju u složenom europskom gospodarskom okruženju. Gledajući unaprijed, naš je prioritet jasan nastaviti poticati inovacije, održivost i konkurentnost, osiguravajući da talijansko-hrvatska suradnja i dalje bude mjerilo uspjeha u regiji.”
Koliko ste zadovoljni radom talijansko-hrvatske komore CCIC i suradnjom koju ostvarujete s drugim poslovnim udruženjima i institucijama u Hrvatskoj? Postoji li nešto što bi CCIC ili njeni partneri mogli učiniti na većem promicanju ekonomske suradnje Hrvatske i Italije, imajući na umu da je Italija sve do prošle godine bila glavni trgovinski partner Hrvatske?
“Vrlo sam zadovoljan načinom na koji Talijansko-hrvatska gospodarska komora (CCIC) djeluje i kvalitetom suradnje koju smo uspostavili s drugim poslovnim udruženjima i institucijama u Hrvatskoj. Tijekom godina, CCIC je postao prepoznata platforma za dijalog i partnerstvo, ne samo između tvrtki, već i između vlada i kulturnih institucija. Ove godine naša se suradnja proširila na važne događaje o konkurentnosti, održivosti i sektorskom razvoju, često u sinergiji s Confindustrijom i Talijanskom agencijom za trgovinu.
Italija je već jedan od vodećih trgovinskih partnera Hrvatske i među najvećim stranim ulagačima, ali još uvijek postoji prostor za dodatno jačanje ovog odnosa. Što još možemo učiniti? Prvo, moramo nastaviti promicati inovacije i održivost kao pokretače konkurentnosti. Drugo, trebamo proširiti zajedničke inicijative u strateškim sektorima, energetskoj tranziciji, digitalizaciji i turizmu, gdje talijanska stručnost može donijeti značajnu vrijednost. Treće, moramo ulagati u razvoj talenata i strukovno obrazovanje kako bismo odgovorili na nedostatak radne snage s kojim se obje zemlje suočavaju.
Na kraju, CCIC i njegovi partneri mogu pojačati svoju ulogu kao pokretači prekograničnih projekata iskorištavanjem EU programa i ESG okvira, uz nastavak njegovanja kulturnih i jezičnih veza koje našu suradnju čine jedinstvenom. Naš je cilj jasan: pretvoriti snažne trgovinske odnose u još dublje gospodarsko partnerstvo, izgrađeno na inovacijama, održivosti i zajedničkom rastu.”
Pročitajte još:
Imate li kakve prognoze i očekivanja od poslovanja članica CCIC-a u idućoj 2026. godini? I postoji li nešto na što namjeravate posebno obratiti pozornost u nadolazećoj godini?
“Kad gledamo naprijed prema 2026. godini, očekujemo da će naše članice zadržati pozitivan trend, iako s određenom dozom opreza, s obzirom na širi europski gospodarski kontekst. Italija ostaje drugi najveći trgovinski partner Hrvatske i vodeći ulagač, a predviđamo nastavak aktivnosti u sektorima poput energetske tranzicije, turizma, infrastrukture i suvremene proizvodnje. Ta područja usklađena su s prioritetima EU i nude prilike za značajnu i važnu ulogu koju u njima može imati talijanska stručnost.
Istodobno, neki strukturni izazovi će i dalje postojati. Primjerice, nedostatak radne snage, rast troškova i potreba za digitalnom i ESG usklađenošću. Zbog toga se CCIC u nadolazećoj godini namjerava fokusirati na tri prioriteta: Podršku inovacijama i održivosti kroz namjenske forume i partnerstva koja pomažu tvrtkama da se prilagode novim EU standardima; Olakšavanje razvoja talenata i strukovnog obrazovanja u suradnji s institucijama, kako bi se riješio nedostatak radne snage; Korištenje EU fondova i prekograničnih projekata za jačanje konkurentnosti i veće otpornosti nabavnih lanaca.
Naša misija ostaje jasna: pretvoriti snažne trgovinske odnose u dublju stratešku suradnju. Promicanjem zelene tranzicije, digitalizacije i kulturne razmjene, CCIC će nastaviti djelovati kao katalizator rasta i pouzdan partner talijanskim i hrvatskim tvrtkama u 2026. godini,” zaključuje Masotti.
