Svjetski poremećaji u opskrbi ribljom hranom pritišću hrvatske uzgajivače

Riblje brašno i ulje, važni sastojci hrane za uzgojenu ribu, postali su veliki izvor neizvjesnosti za svjetsku akvakulturu. Njihova ponuda snažno ovisi o ulovu sitne plave ribe, koji ove godine ograničavaju nepovoljni uvjeti u moru i smanjene ribolovne kvote. Istodobno raste potreba za hranom za vrste koje se sve više uzgajaju.

Takav odnos ponude i potražnje podiže cijene sirovina te uzgajivačima otežava planiranje troškova.

Razmjere poskupljenja pokazuju podaci FAO-ova servisa GLOBEFISH. Prema njegovoj objavi iz srpnja, izvozna cijena peruanskog ribljeg brašna kvalitete super prime u svibnju 2026. bila je gotovo 79 posto viša nego godinu ranije.

Riblje ulje namijenjeno proizvodnji hrane za životinje u istom je razdoblju poskupjelo 64 posto. Rast cijena pratile su niže ribolovne kvote u Peruu i Čileu te smanjena ponuda iz sjevernog Atlantika.

Pritisak se nastavio i nakon proljeća. FAO u pregledu tržišta za rujan, objavljenom 4. listopada, upozorava da je El Niño uz peruansku obalu smanjio svjetsku ponudu ribljeg brašna i ulja. Poremećaj je nastupio u trenutku kada su zalihe obiju sirovina već bile niske. Smanjene kvote za ulov sitne plave ribe kod drugih proizvođača dodatno otežavaju nadoknađivanje manjka.

Rast cijena sirovina potvrđuju i u Cromarisu. Predsjednik Uprave Ante Šarić za Financije.hr kaže da pritisci na nabavu ostaju izraženi te očekuje nastavak zahtjevnih tržišnih uvjeta.

„Ono što možemo potvrditi jest da je rast cijena sirovina za proizvodnju riblje hrane tijekom ove godine već dvoznamenkast, a tržišni pritisci i dalje su izraženi. Zbog smanjene dostupnosti pojedinih sirovina te očekivanih poremećaja u opskrbi povezanih s klimatskim pojavama poput El Niña, očekujemo da će izazovni tržišni uvjeti potrajati i tijekom narednih mjeseci”, ističe Šarić.

Detaljnije podatke o poskupljenju hrane koju nabavljaju i njezinu udjelu u ukupnim troškovima uzgoja zasad zadržavaju za sebe. Šarić objašnjava da su u tijeku pregovori i natječaji s dobavljačima te da bi objavljivanje takvih brojki moglo utjecati na njihovu pregovaračku poziciju. Konkretan učinak na profitabilnost i prodajne cijene brancina i orade također nije iznesen.

Cromaris koristi vlastite recepture hrane, koje su njegovi nutricionisti prilagodili prehrambenim potrebama pojedinih vrsta ribe. Prema Šarićevim riječima, recepture kontinuirano unaprjeđuju uz očuvanje nutritivne vrijednosti, a izbor sirovina određuju i zahtjevi certifikata za održivi uzgoj.

Tržišne rizike pokušavaju ublažiti pravodobnim osiguravanjem sirovina i dugoročnijim planiranjem nabave, uz poboljšanja proizvodnih procesa.

Peru ima velik utjecaj na svjetsku opskrbu

Važnost peruanskog ribolova za cijeli sektor proizlazi iz njegove veličine. Prema udruženju proizvođača morskih sastojaka IFFO, Peru u prosječnoj godini daje približno petinu svjetske proizvodnje ribljeg brašna i ulja. Zatvaranje ribolovne sezone ili slabiji ulov u toj zemlji zato se brzo odražavaju na raspoložive količine na međunarodnom tržištu.

Prema podacima članova IFFO-a do kolovoza, kumulativna proizvodnja ribljeg brašna u zemljama koje udruženje prati bila je 45 posto manja nego u istom razdoblju 2025., a ribljeg ulja 26 posto manja. Taj uzorak predstavlja približno 40 posto svjetske proizvodnje brašna i polovinu proizvodnje ulja.

IFFO za cijelu 2026. očekuje najnižu globalnu ponudu obaju proizvoda od 2016. godine.

Klimatski rizik mogao bi potrajati i tijekom zime. Svjetska meteorološka organizacija u objavi od 8. listopada navodi da se očekuje daljnje jačanje El Niña do vrhunca u prosincu, uz gotovo stopostotnu vjerojatnost da će se zadržati do veljače 2027. godine. Takvi izgledi dodatno otežavaju procjene buduće opskrbe ribljim sirovinama.

Promjene u kineskom uzgoju povećavaju potražnju

Mijenja se i struktura proizvodnje. Akvakultura je posljednja dva desetljeća uspijevala povećavati ponudu ribe uz ograničavanje potrošnje ribljeg brašna i ulja. To su omogućili razvoj receptura, manji udjeli tih sastojaka i učinkovitije iskorištavanje hrane, objašnjava Rabobank u analizi objavljenoj 30. rujna.

Banka upozorava da se budući rast potražnje u Kini, Europi i SAD-u sve više usmjerava prema lososu, kozicama i morskim ribama koje snažnije ovise o morskim sastojcima u prehrani. Uz nepromijenjene recepture, njezin model pokazuje da bi svjetska potražnja do 2035. mogla porasti za približno 900.000 tona ribljeg brašna i 130.000 tona ribljeg ulja.

Na kinesku potražnju upozorava i Šarić, navodeći Rabobankovu procjenu prema kojoj bi promjene u tamošnjoj akvakulturnoj proizvodnji tijekom idućeg desetljeća mogle stvoriti dodatnu potražnju za oko 700.000 tona ribljeg brašna i 80.000 tona ribljeg ulja.

Tu procjenu prenosi i SeafoodSource u izvještaju od 13. listopada. Rabobankov model polazi od nepromijenjenih udjela morskih sastojaka u hrani za pojedine vrste. Rast uzgoja mesojednih slatkovodnih riba, kozica i morskih riba u Kini u takvom bi scenariju znatno povećao potrebe za brašnom i uljem.

Ti izračuni pokazuju koliko će buduća potražnja ovisiti o napretku u proizvodnji hrane. Brži razvoj zamjenskih sastojaka i bolje iskorištavanje hrane mogli bi ublažiti pritisak. Ako rast uzgoja bude brži od tih poboljšanja, kineski proizvođači snažnije će se natjecati za iste sirovine s drugim velikim sektorima akvakulture.

Za uzgajivače se javlja stoga pitanje isplativosti proizvodnje. Promjena cijene pojedine sirovine prenosi se na gotovu hranu ovisno o njezinu udjelu u recepturi i ugovorenim uvjetima nabave. Koliki će dio dodatnog troška proizvođač moći nadoknaditi višom prodajnom cijenom ribe ovisit će i o potražnji na tržištu.