Svjetska banka predviđa manji gospodarski rast na zapadnom Balkanu

Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u ovoj godini će biti manji nego što je ranije prognozirano, što je izravni rezultat globalnih kretanja, ali i usporavanja gospodarskih aktivnosti unutar grupacije Europske unije, priopćila je Svjetska banka.

Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025. godini, što je za 0,5 postotnih bodova manje u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.

“Usporena ekonomska aktivnost u Europskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih tokova također bi mogli negativno utjecati na izglede za gospodarski rast u ovoj regiji”, kazala je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. Ranije projekcije koje su predviđale veći gospodarski rast u ovoj regiji temeljile su se na razmjerno niskoj stopi inflacije i rastu plaća koji je poticao potrošnju kao i na rastu javnih investicija.

Najvišu stopu rasta Svjetska banka predviđa za Kosovo i to 3,8 posto. Na drugom je mjestu Srbija kojoj analitičari predviđaju rast od 3,5 posto a slijedi Albanija s 3,2 posto. Za BiH je predviđen rast od 2,7 posto a za Sjevernu Makedoniju 2,6 posto.

U izvještaju Svjetske banke je istaknuto kako su u razdobljima neizvjesnosti diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti. Među ključnim mjerama navode potrebu uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utječu na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, poboljšanje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi poticanja produktivnosti i pružanja potpore dugoročnom rastu.

Navode i kako bi državama zapadnog Balkana bila važna brža provedba reformi u okviru procesa pristupanja EU-u, poput pridruživanja jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja zelenih traka zbog pojednostavljenja prekogranične trgovine, prenosi Hina.

Svjetska banka upozorava i na rast temperatura te pojavu ekstremnih vremenskih prilika jer to, uz prelazak na zelenu ekonomiju, korjenito mijenja sektorske obrasce zapošljavanja u ovoj regiji, što zahtijeva znatnu prilagodbu radne snage.

Šest gospodarstava zapadnog Balkana trebalo bi kao prioritete postaviti reforme svojih sustava socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi pomogle svom radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari te da bude pripravno za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija.

Jačanje sustava za zaštitu dohodaka od rada kao odgovor na udare na zaposlenost te veća fleksibilnost sustava socijalne zaštite pomogli bi u sprječavanju osiromašivanja pojedinaca. Uz to, prekvalifikacija radnika za zelena radna mjesta doprinijela bi da se odgovori na promijenjenu potražnju za vještinama, čime bi se potaknuli produktivnost i gospodarski rast.