Sud u Švicarskoj priopćio je u petak da je Nord Stream 2, podružnica ruskog plinskog giganta Gazproma, sa vjerovnicima postigao dogovor o restrukturiranju duga. Sud u Zugu je ranije postavio 9. svibnja kao krajnji rok za da Nord Stream 2, koji je registriran u Švicarskoj, restrukturira svoja dugovanja i isplati manje vjerovnike, i rekao da će u suprotnom proglasiti stečaj tvrtke.
Tvrtka je osnovana za upravljanje novim plinovodom Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke vrijednim 11 milijardi dolara. Iako je dovršen 2021. godine, nikad nije bio pušten u pogon zbog pogoršanja odnosa Europe i Moskve uoči ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Nakon invazije Europa je odlučila dramatično smanjiti uvoz ruskog plina, a Gazprom je već sljedeće godine zabilježio operativni gubitak od 7 milijardi dolara. Sud u švicarskom Zugu priopćio je da se na odluku od petka još uvijek može uložiti žalba prije pravomoćnosti. Dodatne informacije o iznosu duga ili identitetu vjerovnika nije javno dostupan.
Plinovodski sustav Sjeverni tok sastoji se od dva dvostruka plinovoda zamišljenih da preko Baltičkog mora prenose ruski prirodni plin do Njemačke, i do rata u Ukrajini bio je glavni put kojim je ruski plin pristizao u Europu, kapaciteta od 110 milijardi kubičnih metara plina godišnje.
Međutim, u rujnu 2022. godine jedna od dvije cijevi novog plinovoda Nord Stream 2 oštećena je u nikad razjašnjenim podvodnim eksplozijama, u kojima su stradale i obje cijevi starijeg plinovoda Nord Stream 1. Dužnosnici američke vlade, koja pokušava prisiliti Rusiju i Ukrajinu na potpisivanje mirovnog sporazuma, već su razgovarali s Moskvom o američkoj pomoći pri pokretanju ponovne prodaje ruskog plina Europi, izvijestila je agencija Reuters u četvrtak.
Pročitajte još:
No, Bruxelles istovremeno želi zabraniti potpisivanje novih ugovora za nabavu ruskog plina do kraja 2025. godine, te okončati uvoz ruskih fosilnih goriva po postojećim ugovorima najkasnije do kraja 2027. godine.
Plan zabrane ovaj tjedan je iznijela Europska komisija, a da bi se usvojio potrebno je da prikupi većinu glasova u Europskom parlamentu nakon rasprave o prijedlogu u lipnju, kao i podršku većine zemalja članica EU. Mađarska i Slovačka, koje jedine još uvijek primaju isporuke ruskog plina putem plinovoda – za razliku od brodskih dostava ukapljenog plina iz Rusije – već su najavile protivljenje tom prijedlogu.
