Švicarska istraga: Upravljanje krizom Credit Suissea bilo je netransparentno

Švicarski parlamentarci pozvali su na stroži nadzor financijskog sektora nakon provedene istrage oko propasti banke Credit Suisse pri čemu su kao glavne krivce za urušavanje označili menadžere premda nisu štedjeli riječi kritike i prema nadležnim vlastima.

Izvješće parlamentarne istrage, objavljeno u petak, ima 569 stranica i kritizira švicarsku birokraciju nenaviknutu na nadzor, a regulatorima predbacuje netransparentno ponašanje te na trenutke nekonzistentne reakcije naspram krize koja je u ožujku prošle godine pokosila banku.

Glavni suparnik UBS tada je ušao u igru kupivši Credit Suisse za djelić njegove vrijednosti u orkestriranom spašavanju kojeg je organizirala vlada.

Parlament je odlučio o provođenju istrage u lipnju 2023., a razgovori sa svjedocima su održani izvan dosega javnosti.

Švicarska vlada je najavila da će iskoristiti nalaze istrage za provođenje reforme u bankarskom sektoru.

Na početku izvješća se ističe da parlamentarno povjerenstvo smatra da su godine lošeg upravljanja dovele do krize u Credit Suisseu.

Izvješće poziva dužnosnike ministarstva financija, središnje banke i tržišnog regulatora FINMA-e da ubuduće ostavljaju pisani trag svojih sastanaka budući da je u slučaju Credit Suissea bilo previše netransparentnosti tijekom više mjeseci krize.

“Ipak, povjerenstvo ne nalazi nikakvu zloporabu od strane vlasti u krizi banke i smatra da su svojim djelovanjem spriječili globalnu financijsku krizu”, navodi se u izvješću.

Sada je bilanca jedine preostale velike međunarodne banke u Švicarskoj veća od cijelog tamošnjeg gospodarstva.

Povjerenstvo ne daje obvezujuće savjete vladi o reformi bankarskog sektora, no navodi 30 preporuka i zahtjeva, navodi Reuters.

Traži se snaženje regulatora i odgovarajući nadzor nad stranim podružnicama sustavno važnih banaka kao što je UBS. Za UBS napominju da bi mogao trebati veće kapitalne slojeve zaštite za slučaj krize.

Također se sugerira da financijski bonusi u sektoru ne bi smjeli biti neuravnoteženi nakon što je uočeno da su oni isplaćeni upravi Credit Suissea između 2010. i 2022. premašili ukupne gubitke banke od 34 milijarde švicarskih franaka u tom razdoblju.

UBS navodi da u ovome trenutku sistemski važne banke imaju dovoljno kapitala i da bi pretjerani zahtjevi mogli naštetiti poslovnom sektoru i privlačnosti švicarskog gospodarstva za ulagače.

Istraga je ocijenila neprimjerenim djelovanje bivšeg ministra financija Uelia Maurera, odnosno način na koji je dijelio informacije o krizi s nasljednicom Karin Keller-Sutter.

Kada je krajem 2022. predavao dužnost nije učinio dovoljno da je upozori na rizik rekavši da je banka u dobrom stanju.

Zaključak je da su dužnosnici imali vrlo hermetičan pristup problemu, pa je cjelokupna vlada dobila informacije o razvoju događaja tek na kraju 2022.. Samo tri mjeseca kasnije banka je doživjela kolaps.