Švicarska deflacija potaknula razgovore o negativnim kamatnim stopama: Je li središnja banka spremna na novi zaokret?

Početkom 2020. godine, u jeku pandemije COVID-19, središnje banke razvijenih zemalja svijeta utrkivale su se u spuštanju kamatnih stopa kako bi ublažile gospodarski udar, kombinirajući taj potez s fiskalnim poticajima bez presedana.

U brojnim su državama stope pale na nulu ili čak ispod nje – drastičan zaokret u monetarnoj politici s ciljem izbjegavanja dugotrajne recesije. Pet godina kasnije, nijedna velika ekonomija više ne posluje s negativnim kamatnim stopama. No, Švicarska bi uskoro mogla prekinuti taj trend te postati prva razvijena ekonomija koja će ponovno uvesti negativne kamatne stope, nakon što je u svibnju zabilježena deflacija – prvi put od 2021. godine.

Slabljenje inflacijskih pritisaka i usporavanje gospodarskih izgleda potiču očekivanja da će Švicarska narodna banka (SNB) ponovno posegnuti za izrazito labavom monetarnom politikom i smanjiti referentne kamatne stope ispod nule u idućim mjesecima.

Prošlog je tjedna Švicarski savezni zavod za statistiku izvijestio da su potrošačke cijene u svibnju 2025. bile za 0,1 posto niže u odnosu na isti mjesec prethodne godine, navodi Euronews, te je riječ o prvom zabilježenom deflatornom rezultatu od ožujka 2021. godine.

Smanjenje potrošačkih cijena bio je široko rasprostranjen, a posebno izražen u sektorima prijevoza, -3,7 posto, kućanskih dobara i usluga za -2,6 posto, hrane i bezalkoholnih pića od -0,3 posto te zdravstva -0,2 posto.

Iako blaga deflacija sama po sebi nije razlog za paniku, ona odražava krhkost domaće potražnje i izazov u ispunjavanju inflacijskog cilja Švicarske središnje banke, koji stabilnost cijena definira kao godišnju inflaciju u rasponu od nula do dva posto.

„Švicarska inflacija mogla bi ostati blizu nula posto, što je donja granica ciljanog raspona stabilnosti cijena Švicarske narodne banke“, rekao je Niklas Garnadt, ekonomist u Goldman Sachsu. Kao glavne faktore pritiska na cijene Garnadt navodi pad inflacijskih očekivanja, niže cijene energije i moguće trgovinske napetosti.

Središnja banka Švicarske trenutačno drži referentnu stopu na 0,25 posto, a idući sastanak Odbora za monetarnu politiku zakazan je za 19. lipnja 2025. godine. Ekonomisti očekuju novo smanjenje za 25 baznih bodova.

Prema osnovnom scenariju Goldman Sachsa, središnja će banka ove države će do rujna, u dva koraka, sniziti referentnu kamatnu stopu na -0,25 posto. No, analitičari procjenjuju i vjerojatnost agresivnijeg ublažavanja na razini od 40 posto, što bi uključivalo dva smanjenja kamatnih stopa po 50 baznih bodova i povratak stope na -0,75 posto – najnižu razinu u povijesti te institucije.

Iako Središnja banka Švicarske ima na raspolaganju i devizne intervencije, u ovom trenutku očekuje se da će prioritet dati snižavanju kamatnih stopa. Za to postoji nekoliko razloga, navodi Goldman Sachs.

„Središnja banka Švicarske ima prethodno iskustvo u upravljanju posljedicama negativnih stopa“, kaže Garnadt.

Uz to, domaća inflacija osjetljivija je na promjene kamatnih stopa nego na kretanja tečaja. Također, Švicarska se i dalje nalazi na listi američkog Ministarstva financija za nadzor mogućih manipulacija tečajem, što potencijalno ograničava prostor za aktivnije devizne intervencije.

Ipak, Švicarska središnja banka devizne mjere ne isključuje u potpunosti. Tijekom razdoblja niske inflacije nakon 2008., središnja banka je često intervenirala kupujući strane valute kako bi spriječila jačanje franka.

Švicarska narodna banka se tako ponovno kreće poznatim teritorijem, pokušavajući balansirati između potrebe za poticanjem inflacije i rizika pretjeranog oslanjanja na nekonvencionalne instrumente.

Unatoč relativno čvrstim gospodarskim temeljima, obnovljena prijetnja deflacije mogla bi navesti švicarsku središnju banku da ponovno prijeđe granicu nultih kamatnih stopa.