Sve veći problem krivotvorenja hrane i pića: Hrvatska gubi 10 milijuna eura godišnje

Vlasti diljem Europske unije zaplijenile su lani krivotvorene prehrambene proizvode u vrijednosti od 91 milijun eura, prema uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) koji je pokrenuo kampanju ‘Što je na vašem stolu?’. Povodom Svjetskog dana borbe protiv krivotvorina upozoravaju na zabrinjavajuću pojavu krivotvorene hrane i pića. U Hrvatskoj se svake godine u sektoru vina i jakih alkoholnih pića gubi 10 milijuna eura prodaje i više od 155 radnih mjesta.

“Izvješće Europola o procjeni prijetnje od ozbiljnog i organiziranog kriminala Europske unije za 2025. godinu (SOCTA) naglašava da je rast e-trgovine krivotvoriteljima omogućio nove načine distribucije lažnih prehrambenih artikala, što potrošačima sve više otežava prepoznavanje autentičnih proizvoda. Krivotvoritelji manipuliraju oznakama i pakiranjima hrane te prilagođavaju proizvodne procese, ciljajući na proizvode visoke vrijednosti. Izvješće SOCTA za 2021. otkriva da lažni prehrambeni proizvodi sadrže opasne tvari poput metanola, žive, fipronila i raznih insekticida ili pesticida”, priopćio je EUIPO.

U 2024. je provedena zajednička operacija Europola i Interpola OPSON, koja se inače provodi svake godine, te je zaplijenjeno 850.000 litara pića i 22.000 tona hrane. Uz to, razbijeno je 11 kriminalnih mreža i prijavljeno 278 osoba pravosudnim tijelima.

“Krivotvorena hrana i piće velika su briga za javno zdravlje. Cilj naše kampanje je opskrbiti potrošače znanjem kako se zaštititi, a istovremeno podržavati zakonite tvrtke koje poštuju standarde kvalitete EU-a. Ovo je bitka koju moramo voditi zajedno: vlasti, proizvođači i potrošači podjednako”, rekao je João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a.

Značajan problem je krivotvorenje pića, jer se često ponovno koriste originalne boce ili ispisuju lažne naljepnice za postavljanje na iste pa ih je teško razlikovati. Prema podacima EUIPO-a, sektor vina i jakih alkoholnih pića jedan je od sektora koji su najviše bili pogođeni krivotvorenjem od 2013. do 2017. godine te se bilježi gubitak prodaje od gotovo 2,3 milijuna eura, uz gotovo 5.700 izgubljenih radnih mjesta diljem EU, a gubitak poreza na ove proizvode iznosio je više od dva milijuna eura. Najviše krivotvorene hrane i pića na vanjskoj granici EU-a, 2019. i 2020. godine, stiglo je iz Kine i Turske

U borbi protiv krivotvorenja pomažu oznake zemljopisnog podrijetla (GI), to su znakovi koji potrošačima jamče autentičnost i kvalitetu proizvoda, a istovremeno pomažu proizvođačima da bolje plasiraju svoje proizvode na tržište. Oznake štite nazive proizvoda koji potječu iz određenih regija. Sustav zemljopisnog podrijetla EU-a uključuje i zaštićene oznake izvornosti (PDO), zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (PGI) i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta (TSG). Trenutačno EU ima više od 3.600 proizvoda registriranih oznakom zemljopisnog podrijetla.

Francuska, Italija i Njemačka prednjače u proizvodnji i potrošnji proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla, pri čemu samo Francuska čini gotovo 32 posto prodaje proizvoda s tom oznakom u EU-u. Vino čini 54 posto ukupne potrošnje EU-a s takvom oznakom, pa je posebno osjetljivo na krivotvorenje. Znatno su pogođeni i maslinovo ulje, pivo, meso, sir te mliječni proizvodi.

Kampanja EUIPO-a ‘Što je na tvom stolu?’ pruža praktične savjete stanovnicima EU-a o tome kako se zaštititi od krivotvorenih proizvoda. Građanima savjetuju da kupuju proizvode isključivo od provjerenih trgovaca i službenih distributera te na službenim internetskim stranicama. Bitno je da obrate pažnju na oznake autentičnosti, poput PDO, PGI i TSG te provjere logotipe na pakiranjima, pravopis i detalje etikete. Moguće je koristiti i QR kodove, holograme i druge tehnologije za provjeru izvornosti. EUIPO je objavio tehnološki vodič za borbu protiv krivotvorina i piratstva koji uključuje više od 40 tehnologija koje mogu pomoći vlasnicima tvrtki u zaštiti njihovih robnih marki.

“Krivotvorenje hrane i pića nije izolirani slučaj, već dio šireg fenomena organiziranog kriminala i aktivnostima koje podrivaju zakonito poslovanje, ugrožavaju zdravlje potrošača i pomažu u financiranju drugih vrsta ozbiljnog kriminala, poput trgovine drogom, pranja novca, kibernetičkog kriminala, prijevare, pa čak i terorizma”, upozorava EUIPO.