Tjedan dana je preostalo do isteka roka kojeg je postavio američki predsjednik Donald Trump za postizanje dogovora u trgovinskim pregovorima između Europske unije (EU) i SAD-a kojim bi se trebao uspostaviti povoljniji režim od carinskih stopa kojima su zaprijetile obje strane.
Prema diplomatskim izvorima bliskim pregovorima, čini se da Bruxelles i Washington idu prema temeljnom okvirnom sporazumu dok bi definiranje i usklađivanje detalja ostavili za kasnije.
“Ako će biti dogovora, najvjerojatniji ishod je opći okvir ili načelan sporazum. Dakle nešto što bi, zbog vremenske stiske, nalikovalo onome što je postignuto u razgovorima s Ujedinjenim Kraljevstvom ili Kinom”, prenosi Euronews riječi jednog europskog diplomata.
Kako je istaknuo, to neće biti detaljan i sveobuhvatan sporazum već više političko razumijevanje koje postavlja temelje za konkretnije dogovore.
Pregovori su ovoga tjedna nastavljeni u Bruxellesu. Prema informacijama koje je Europska komisija dostavila veleposlanicima zemalja članica EU-a, u novom američkom protuprijedlogu nema ničega posebno konkretnog.
Trump je zaprijetio da će za zemlje EU-a uvesti carine od 50 posto ako pregovori propadnu.
Trenutačno, u primjeni su carine koje je uvela Trumpova administracija od 50 posto na europski čelik i aluminij, 25 posto na automobile i 10 posto na sav ostali uvoz.
Bruxelles je početno predložio međusobnu nultu stopu carina na industrijske proizvode i ponudio da od SAD-a kupuje više strateške robe kao što je ukapljeni prirodni plin. No, sada je izgleda već prihvaćena činjenica da će se teško moći ići ispod carinske stope od najmanje 10 posto.
Možda se onda niže carine mogu dogovoriti za neke strateške sektore kao što je proizvodnja zrakoplova s obzirom na transatlantsku međuovisnost proizvodnih procesa.
No, i među članicama EU-a postoje neke razlike. Njemačka i Italija su navodno više za brži dogovor s temeljnom američkom carinskom stopom od 10 posto dok neke zemlje poput Francuske ili Irske iskazuju više rezervi.
“Ako SAD zadrži stopu od 10 posto, morat će biti neke kompenzacije oko robe i proizvoda koje uvozimo iz SAD-a. Stope moraju biti međusobno uravnotežene”, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Europska komisija je zatražila od veleposlanika zemalja članica razmatranje više scenarija od kojih je jedan mogućnost asimetričnog sporazuma u kojemu bi EU dala neke koncesije SAD-u. Ostali scenariji uključuju mogućnost nepostizanja dogovora ili uvođenje europskih recipročnih carinskih nameta.
Bruxelles još uvijek sa zemljama članicama radi na drugom popisu protumjera koji je predložen još 8. svibnja. Taj okvir cilja carine na uvoz iz SAD-a godišnje vrijedan 95 milijardi eura.
Prvi popis pokriva uvoz vrijedan 21 milijardu eura i njegova primjena je zasad zamrznuta do 14. srpnja u iščekivanju rezultata pregovora dvije strane.
Pročitajte još:
Razgovori se nastavljaju ovoga četvrtka u Washingtonu.
Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič je izjavio da je EU primio prvi američki nacrt mogućeg načelnog sporazuma.
