Svaki peti strani radnik želi u Hrvatskoj ostati do mirovine

Drugo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, objavljeno u četvrtak, pokazalo je relativno visoku razinu zadovoljstva životom među stranim radnicima u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ali i ukazalo na izražene izazove u području društvene integracije, osjećaja pripadnosti i iskustava diskriminacije.

I dok je prošle godine istraživanje provedeno među stranim radnicima u cijeloj Hrvatskoj kombinacijom online ankete i anketiranja licem u lice, ovoga se puta fokusiralo samo na Zagreb i Zagrebačku županiju, pri čemu se koristila metoda licem u lice, u razdoblju od 5. do 17. prosinca 2025. godine.

Obuhvatilo je, piše Hina, 429 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike.

“Pitanje migracija, a osobito dolaska stranih radnika, jedno je od važnijih pitanja koje polarizira hrvatsku javnost. Institut za istraživanje migracija sustavno prati ovu temu te time daje svoj doprinos informiranju javnosti i oblikovanju javnih politika. Nadamo se da će rezultati naših istraživanja pridonijeti konstruktivnoj javnoj komunikaciji i izradi javnih politika koje će potaknuti snažniju integraciju i gospodarski razvoj”, poručila je ravnateljica tog instituta Marina Perić Kaselj.

Gotovo polovina ispitanika (49,7 posto) u Hrvatskoj boravi između jedne i dvije godine, dok 23,1 posto boravi kraće od godinu dana. Velika većina (84,1 posto) zaposlena je na puno radno vrijeme.

Najviše ih pritom radi u prijevozu (28 posto), ugostiteljstvu (18,4 posto), građevinarstvu (17,5 posto) i industriji (16,8 posto). Više od polovine (52,2 posto) posao je pronašlo putem agencija za zapošljavanje, dok 55 posto ima ugovor na određeno vrijeme.

Oko 32,6 posto planira ostati u Hrvatskoj između šest i 10 godina, 30,5 posto do pet godina, 19,3 posto do umirovljenja, dok 14,2 posto želi ostati cijeli život. Značajno je da bi 77,9 posto ispitanika ponovno odlučilo doći u Hrvatsku.

Većina ispitanika procjenjuje da im se kvaliteta života poboljšala nakon dolaska u Hrvatsku, pri čemu 45,9 posto navodi blago poboljšanje, a 32,4 posto značajno poboljšanje. Tek sedam posto anketiranih smatra da im se život pogoršao.

Kada je riječ o općem zadovoljstvu životom (skala 0–10), skoro polovina ispitanika (49,1 posto) dala je srednje do visoke ocjene (6–8).

S druge strane, oko 39,6 posto ispitanika nema nijednog bliskog prijatelja iz Hrvatske. Također, 24 posto nikada ne sudjeluje u lokalnim događanjima, a 32,6 posto rijetko.

Četrdesetak posto navodi da se uglavnom ili uopće ne osjeća da pripada hrvatskom društvu, dok 53,8 posto osjeća snažnu povezanost s migrantima iz vlastite države.