Pokrenuli smo široki dijalog kako bismo uravnotežili naše mjere i kako bi one bile bez pritisaka na sve sudionike tržišta, a to su svi ovdje okupljeni predstavnici trgovčkih lanaca i naši građani, ovo sve radimo zbog njih, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar nakon sastanak o revidiranju popisa proizvoda ograničenih cijena.
Na sastanku su bili premijer Andrej Plenković i ministri Josip Dabro, Ante Šušnjar, Marin Piletić, Marija Vučković, Damir Habijan, Ivan Šipić, Tonči Glavina i Šime Erlić. Osim njih, bio je i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir. U raspravi je sudjelovalo i 38 predstavnika trgovačkih lanaca te dobavljača.
“Inflaciju smo svladali s 13 posto na tri posto. Ovo je bio prvi krug sastanaka, ali treba još vremena da provedemo dodatne konzultacije kako bi te mjere bile što ravnomjernije i kako bismo obuhvatili što širi popis proizvoda koje građani svakodnevno koriste”, kazao je ministar Šušnjar i dodao da bi mjere trebale biti donesene do kraja siječnja.
Otkrio je da će trenutačna lista proširiti s 30 proizvoda na 50 i da će među tim proizvodima biti i kruh te da će biti optimalne cijene gdje god se bude prodavao. Istaknuo je i da su uvažili sugestije nutricionista pa sada na popisu biti i zdravija hrana.
Što se tiče smanjenja inflatornih pritisaka, rekao je da to čine proširenjem liste proizvoda s ograničenom cijenom.
Nakon ministra, obratila se i Marijana Petir koja je rekla da su pozvali na kapacitiranje Agencije za zaštitu tržišta i Državnog inspektorata te da očekuju da se kontrole na terenu intenziviraju.
“Zadužili smo i njih i Ministarstvo poljoprivrede da prouče prakse iz drugih država kako bi unaprijedili postojeće zakonodavstvo za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse. Građani i poljoprivrednici nas pitaju zašto su marže za njih bitno veće nego na proizvode iz uvoza, pa smo zatražili da nam se Agencija na to očituje”, kazala je. Dodala je i da rad nedjeljom nije utjecao na rast cijena.
Guverner HNB-a, Boris Vujčić, govorio je o inflaciji. Istaknuo je da su uzroci visoke stope inflacije rast cijena usluga i rast cijena hrane.
“Pokazali smo da su cijene u turističkim uslugama rasle gotovo 50 posto u zadnje tri godine, dok su u drugim konkurentnim zemljama rasle 15 do 30 posto što je rezultiralo padom prihoda. Što se tiče sektora hrane, tu vidimo da smo bili u korelaciji s eurozonom sve do kraja godine kad su kod nas cijene još više porasle. Kada je riječ o komparativnom kretanju cijena, percipirana inflacija je jednaka kumulativnoj stopi inflacije, oko 35 do 36 posto. Ljudi su najosjetljiviji na promjene cijena hrane jer to najčešće kupuju”, objasnio je guverner.
Na pitanje novinara o tome zašto se stopa inflacije pred kraj godine u Hrvatskoj odvojila od one europske koju je pratila, rekao da nema jasan odgovor na to pitanje.
“Najviše su tome doprinijeli voće, povrće, jaja i mliječni proizvodi te kava i čaj. To se djelomično može pripisati globalnim faktorima. No, kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama”, kazao je.
Na kraju su se medijima obratili Marin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine i Ivan Mišetić, glavni tajnik Atlantic grupe.
“Konzultacije će završiti za 10 dana i do kraja mjeseca će biti donesena lista, a svaki trgovac ima različite liste nabave”, rekao je Evačić.
Objasnio je da Hrvatska uvozi dosta proizvoda jer je domaća proizvodnja nedostatna pa i to utječe na cijene.
“Tu su razni dobavljači, ne samo iz Hrvatske i EU-a, nego i trećih zemalja. Nešto će sigurno porasti, ali to je neka stalna situacija u trgovini. Inflacija nikad nije bila nulta, a 2010. godine smo imali deflaciju pa su cijene padale sve do 2015. Sad imamo inflaciju već nekoliko godina pa cijene idu gore. Mi smo kao HUP željeli upozoriti da nismo jedini i glavni krivac u lancu proizvodnje jer cijeli dobavni lanac stalno ide gore i dolje”, kazao je.
Pročitajte još:
Osvrnuo se i na marže, odnosno na kritike da imamu previsoke marže. Kaže da su išle gore-dolje za oko jedan posto, a da su svi troškovi poslovanja rasli.
Mišetić je prokomentirao rast inflacije i zašto su u Hrvatskoj cijene rasle više u odnosu na neke druge zemlje.
“Moramo početi proizvoditi više lokalno jer ako imamo više robe iz uvoza onda nemamo sve alate da bismo time upravljali. Kada sam studirao ekonomiju govorilo se da inflacija potiče rast gospodarstva, ali u razumnoj mjeri”, rekao je Mišetić.
