Električna energija i plin u prosjeku čine 4,6 posto ukupne potrošnje kućanstava u Europskoj uniji, objavio je Eurostat. Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT stoga su sastavili indeks cijena energije za kućanstva (HEPI) kako bi utvrdili u kojim su gradovima najviše, odnosno najniže.
Promatrano od 2. siječnja 2026., cijene električne energije za krajnje korisnike u kućanstvima kretale su se od 8,8 centi po kilovatsatu u Kijevu do 38,5 u Bernu, dok je prosjek EU iznosio 25,8 centi.
Među najskupljim gradovima su i Berlin (38,4), Bruxelles (36,5), Dublin (36,5), London (36,4) i Prag (36,4), dok najjeftiniju energiju za kućanstva uz Kijev imaju Budimpešta (9,6), Podgorica (11,1) i Beograd (11,6). Zagreb također spada među jeftinije zahvaljujući cijeni od 17,8 centi po kilovatsatu.
Cijene struje, prenosi Euronews, općenito su niže u glavnim gradovima srednje i istočne Europe, s iznimkom Praga.
S druge strane, spomenuti prosjek po tom pitanju redovno premašuju glavni gradovi pet najvećih europskih gospodarstava, što je bio slučaj i u prvom mjesecu ove godine.
Ove razlike objašnjavaju se nizom specifičnim tržišnih faktora kao što su varijacije u energetskim miksevima, odnosno oslanjaju li se pojedine zemlje na prirodni plin ili obnovljive izvore energije, odabir dobavljača i različita subvencioniranja.
Porezi i troškovi distribucije također su važni i mogu snažno utjecati na rangiranje i cijene, što potvrđuje i njemačka prijestolnica.
Pročitajte još:
Cijene prirodnog plina za kućanstva, pak, kretale su se od 1,6 c€/kWh u Kijevu do 35 u Stockholmu. Unutar EU, cijena u Stockholmu bila je preko 13 puta viša nego u Budimpešti, gdje je plin koštao 2,6 centi po kilovat-satu. Amsterdam je drugi najskuplji sa 17,4 centi, što je i dalje dvostruko manja cijena nego u Stockholmu.
Zagreb je i u tom pogledu jedan od najjeftinijih gradova u kojem se za kilovat plina plaća svega 5,4 centi.
