Inflacija u eurozoni će se u narednim godinama zadržati blizu ciljane vrijednosti Europske središnje banke (ESB) od 2,0 posto, dok ekonomski rast polako raste prema ostvarenju svog punog potencijala, vidi se iz ankete analitičara i ekonomskih stručnjaka koje je ESB objavio u petak.
ESB u četvrtak na već trećem sastanku zaredom nije mijenjao referentne kamatne stope, rekavši da su prognoze za kretanje inflacije u eurozoni ostale nepromijenjene, budući da se rast cijena trenutno vrti oko ciljane vrijednosti od 2,0 posto, i vjerojatno će ostati blizu te razine i u narednim godinama.
U četvrtak su objavljeni rezultati kvartalne ankete profesionalnih prognostičara, istraživanju na temelju kojeg se kroji monetarna politika. Po toj anketi inflacija će se sljedeće godine smanjiti na 1,8 posto, a zatim bi se trebala vratiti na 2,0 posto u 2027. godini.
Rezultati su u skladu s predviđanjjima iz prethodne ankete otprije tri mjeseca, i samo 0,1 postotna boda iznad projekcija samog ESB‑a. Dugoročno gledano, pri čemu se misli na 2030. godinu, inflacija bi mogla biti oko 2,0 posto.
Očekuje se da će inflacija za listopad ove godine, koja će se objaviti oko 11:00 po hrvatskom vremenu, zabilježiti mali pad na 2,1 posto, s ranijih 2,2 posto u rujnu, prije nego što se početkom 2026. spusti na 1,6 posto, prema internim projekcijama ESB-a. Zatim se do sredine 2027. polako vraća na 2,0 posto.
Očekuje se da će se gospodarski rast eurozone, koji se ove godine procjenjuje na 1,2 posto, usporiti na 1,1 posto 2026., prije nego što poraste na 1,4 posto 2027. i dugoročno naraste na oko 1,3 posto. Sve projekcije za 2026. i nakon toga nisu se promijenile u odnosu na raniju anketu otprije tri mjeseca.
Pročitajte još:
U četvrtak je Eurostat objavio i podatke o ekonomskom rastu u trećem tromjesečju ove godine. Sezonski prilagođeni bruto društveni proizvod (BDP) u eurozoni porastao je za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, te 1,3 posto u usporedbi s istim tromjesečjem lani. Na razini cijele Europske unije kvartalni rast je iznosio 0,3 posto, a godišnji 1,5 posto.
U petak je ESB objavio i anketu o poslovnoj klimi u eurozoni, po kojoj se ona, unatoč većim ulaganjima u tehnologije poput umjetne inteligencije, tek neznatno poboljšava. “Dok se s jedne strane povećavaju ulaganja kompanija u digitalnu infrastrukturu poput softvera, baza podataka ili cloud computing,” rečeno je u komentaru ESB-a, proizvodni sektor sporije raste, uslijed velikih izazova poput američkih carina i slabe domaće potrošnje.
Građevinski sektor se, čini se, polako oporavlja, potaknut većom potrošnjom u sektorima turizma i ugostiteljstva. Istovremeno, potrošnja kućanstava slabi, iako u njoj najbolje rezultate, osim turizma, bilježe proizvođači kućanskih aparata i elektronike.
