Što nas čeka u petak? Trgovci najavljuju uobičajeno poslovanje, udruge pozivaju na bojkot

Putem društvenih mreža, građane Hrvatske se ovih dana poziva na bojkot trgovačkih lanaca u petak 24. siječnja. Povod su visoke cijene robe u trgovinama i navodne visoke marže koje imaju trgovci. Poziv za bojkot, koji je brzo postao viralan, krenuo je s Facebook stranice Europskog centra izvrsnosti potrošača “Halo, inspektore”.

Inflacija u prosincu, mjerena indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj je razini porasla za 3,4 posto, dok su u odnosu na studeni 2024. bila veća za 0,1 posto, pokazala je druga procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama restorani i hoteli, za 9,6 posto, razna dobra i usluge za 6,7 posto, zdravlje za 5,5 te Obrazovanje za 5,4 posto.

Rast je zabilježen i u kategorijama hrana i bezalkoholna pića za 5,1 posto, rekreacija i kultura za 4,9, alkoholna pića i duhan za 3,3 te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 2,8 posto.

I prema posljednjim podacima Eurostata, Hrvatska je i dalje među državama s najvećom stopom inflacije, gdje su potrošačke cijene mjerene HICP-om bile u prosincu više za 4,5 posto nego u istom mjesecu 2023. godine, što bi značilo da su porasle najsnažnije od svibnja.

Mjere države tijekom posljednjih godinu ili dvije dana, kroz različita ograničenja cijena, nisu dale očekivane rezultate. Sada se sva frustracija oko visokih cijena prebacuje na trgovačke lance pa su na bojkot prodavaonica 24. siječnja, uz oporbu, kojoj je ovakva vrsta djelovanja i osnovni posao, bojkot podržali – i vladajući.

Ministri pozivaju ili podržavaju na bojkot

„Najavljeni bojkot u petak shvaćam prije svega kao poruku građana, koju podupirem, s obzirom na činjenicu da se ulazni troškovi, koji su u rukama Vlade RH, doista drže pod kontrolom i ne bi trebali biti razlog daljnjih poskupljenja. Ništa se bitno nije dogodilo, niti je PDV povećan. Dapače, čuli smo da je prosječna stopa kada se uzmu sve snižene stope oko 20 posto”, komentirao je potpredsjednik Vlade RH i ministar graditeljstva, Branko Bačić.

Bojkot podržava i ministar gospodarstva RH, Ante Šušnjar, koji je i prvi pokrenuo priču u medijima o bojkotu prodavaonica, po uzoru na Italiju i Njemačku, nekih ranijih godina, i to prije nego se ova ideja proširila na društvenim mrežama.

Govoreći o cijenama i skorašnjem sastanku Vlade RH, na kojem se pristupilo opsežnim razgovorima sa svim sudionicima u lancu opskrbe i formiranja cijena, ministar Šušnjar je odgovarajući na novinarsko pitanje oko visokih cijena hrane, rekao da “možda ne bi bilo loše” da bojkotiramo odlazak u prodavaonice ili kafiće, kao što je to radila Italija, kad je uvela euro.

Ministar Šušnjar je i tijekom održavanja sastanaka s predstavnicima udruga umirovljenika, saveza osoba s invaliditetom, sindikata, proizvođača, trgovaca i distributera, s kojim razgovara o dodatnim ograničenjima cijena, iskazao podršku građanima, potrošačima koji kreću u akciju bojkota kupnje na jedan dan kako bi pokazali svoju snagu.

“Već duže vrijeme apeliram na njihovu aktivnost i drago mi je da su moji apeli doprli do građana i da su prihvatili sugestiju da osobno krenu u akciju. Time pokazuju svima na tržištu kolika je njihova snaga”, istaknuo je Šušnjar napominjući kako se zajedničkim djelovanjem može utjecati na formiranje cijena, smanjiti inflatorne pritiske i dokazati da su građani, kao potrošači, relevantni partneri i sugovornici bez kojih procesi na tržištu ne mogu teći.

Udruge potrošača podržavaju bojkot

Bojkot podržavaju i iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Tajnik ove udruge, Tomislav Lončar, za naš portal je podsjetio da je ova udruga, prije nekoliko godina, kada je Hrvatska imala problem s cijenama ulja, organizirala akciju u kojoj su predložili potrošačima da tjedan dana kupuju samo ono što im je neophodno, što je polučilo određenim rezultatima.

„Sve je moguće ako će potrošači biti spremni na bojkot i ako će se riješiti malo svoje komocije. Ovo je jedan test da se vidi kako bi se mogli ponašati u budućnosti. Mi smo poslali svojim članovima te smo ih pozvali da se pridruže bojkotu trgovina 24. siječnja 2025. i pokažu – da je Vaš novac u Vašem džepu. Vi ste ti koji određujete gdje, koliko i kako ćete potrošiti svoj novac. Ako baš morate idite u trgovinu, ali pokažite da i ne morate. Pokažite snagu. Kada možemo bojkotirati trgovinu jedan dan da pokažemo našu snagu i moć, onda ćemo prema potrebi moći bojkotirati i više dan, a ako to bude trebalo. Nemojmo dozvoliti da nam se trgovci smiju. O ovom bojkotu ovisi i koliko će nas cijeniti i koliko vrijedi naša riječ jer trgovci žive od našeg novca, a ne mi od njihova. Ovaj bojkot određuje na neki način naše buduće odnose“, poručuje Lončar.

Očekuje i da trgovci vide snagu potrošača koji bi onda mogli i dulje bojkotirati određene trgovine i snagom velikih brojki sudionika da će cijene padati jer uvijek ima unutarnjih rezervi.

„Kapitalisti neće snižavati cijene dok ih netko ne prisili, već će ih povećavati ako osjete da to mogu raditi i da se nitko ne buni. Koliki će biti učinak na cijene mi ne možemo procijeniti, ali ako će potrošači podržati akciju bojkota puno se može napraviti“, rekao je tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Tomislav Lončar za Financije.hr.

Što kažu trgovci?

„Nikome nije ugodno vidjeti da sada za određeni iznos novaca za koji ste mogli obaviti ozbiljnu kupnju, više to ne možete. No to nije rezultat rasta marži već puno kompleksnijeg seta činjenica i okolnosti, od rasta svih cijena inputa, od proizvođačkih i poljoprivrednih cijena, cijena rada, cijena distribucije, logistike, pa do poreznog sustava i snažnijeg rasta plaća za koji se mi zalažemo i smatramo da plaće trebaju rasti, no sve to djeluje prociklički, proinflatorno i onda imamo situaciju još uvijek pod kontrolom“, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Iz trgovačkog lanca Studenac, koji je poznat po konceptu kvartovskih dućana, za Financije.hr poručuju da i u ovoj situaciji razumiju potrošače, te da će kao i do sada kroz različite programe i promocije prilagoditi se svojim kupcima.

Direktorica Službe korporativne komunikacije Studenca, Tatjana Spajić, istakla je i da je važno osigurati uvjete u kojima svi sudionici opskrbnog lanca mogu održivo poslovati, dok su ključni proizvodi uvijek dostupni potrošačima. Zato su otvoreni za dijalog s važnim dionicima koji bi rezultirao dugoročnim rješenjima i pozitivno utjecao na sve, uključujući naše kupce.

„Razumijemo zabrinutost potrošača zbog trenutne ekonomske situacije, koja je složena i zahtjeva promišljanje iz više perspektiva. Inflacija je prisutna u gotovo svim dijelovima svakodnevnog života i čitavom opskrbnom lancu, koji funkcionira kao međusobno povezani ekosustav. Istovremeno, s obzirom na činjenicu da su trgovci jedini u tom ekosustavu u neposrednom i svakodnevnom kontaktu s kupcima, shvaćamo da su upravo zbog te pozicije njihova očekivanja i zabrinutosti najviše usmjereni upravo prema nama – trgovcima. Unatoč izazovnom poslovnom okruženju, trudimo se prilagoditi potrebama i mogućnostima naših kupaca kroz kontinuirane promocije i programe vjernosti. U petak, 24. siječnja, poslovat ćemo kao i obično, provodeći sve redovite aktivnosti i ostajući dosljedni našoj misiji“, rekla je Spajić za naš portal.

I iz Kauflanda su za Financije.hr rekli da su svjesni svih izazova ali da u ovom trenutku ne mogu projicirati hoće li i kako se ovaj bojkot odraziti na poslovanje trgovina.

„Svjestan izazova s kojima se građani suočavaju, Kaufland nudi širok asortiman proizvoda koji zadovoljavaju različite potrebe potrošača te osigurava najbolji omjer cijene i kvalitete. Kaufland će i dalje poštivati mjere Vlade Republike Hrvatske te će sve svoje napore ulagati kako bi bio pouzdan partner u svakodnevnoj kupovini te kontinuiranim akcijama što je više moguće izašao ususret kupcima“, rečeno je iz Kauflanda.

UGP: Nisu trgovci jedini krivci za inflaciju, potrebne reforme

„Mi ne podržavamo bojkot, ali definitivno hoćemo jeftiniju hranu, samo je osnovno pitanje tko je krivac. Obično nas ekonomija uči da je cijena veća kad, na primjer, nemate dovoljno radne snage ili kad nema dovoljno robe“, kaže Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika (UGP).

Iz te su udruge poručili kako uzroke rasta cijena hrane i drugih proizvoda te visoke inflacije ne treba tražiti samo u trgovačkim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata.

„I dok se za 24. siječnja poziva na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena, postavlja se pitanje tko je zapravo odgovoran za visoke cijene. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo“, ističe UGP.

Stoga predlažu smanjenje PDV-a, odnosno uvođenje jedinstvene stope od pet posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica. UGP predlaže i reformu javnog sektora, digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.

Udruga smatra i da treba poticati poljoprivredu, pri čemu bi fokus bio na proizvodnji i kupnji od lokalnih proizvođača i malih trgovaca. Treba, smatra UGP, ukloniti i parafiskalne namete jer bi to značilo smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.

Uz to, potrebna je transparentnost cijena, jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.

„Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku“, navodi se u priopćenju.

U idućim danima očekuje se konačni popis proizvoda s ograničenim cijenama, koji će biti prilagođen potrebama građana i tržišnim uvjetima te u konačnici i donošenje predmetne odluke, poručuju iz nadležnog ministarstva.

Od početka ovog tjedna, kako su priopćili iz ministarstva gospodarstva, održani su sastanci s predstavnicima udruga umirovljenika, saveza osoba s invaliditetom, sindikata, proizvođača, trgovaca i distributera kao i nadležnim resornim ministarstvima te se intenzivno radi na revidiranom popisu proizvoda s ograničenim cijenama, a s ciljem zaštite najranjivije skupine građana te ublažavanja inflatornih pritisaka, izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva RH.

Odluku treba, nakon konzultacija, usvoji i Vlada RH. Do tada će i biti poznato koliki je učinak bojkota – jer je usmjeren na samo jednog sudionika u cijelom lancu formiranja cijena.