Što Hrvatskoj donosi novi proračun Europske unije?

Europska komisija predstavila je prijedlog proračuna Europske unije (EU), takozvanog novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034. godine, u iznosu od 1,8 bilijuna eura i sada će se o tome morati izjasniti i dogovoriti države članice te dobiti potpora Europskog parlamenta što, temeljem iskustva dosadašnjih proračuna i prvih reakcija, neće biti odveć jednostavan proces.

Proračun EU-a za razdoblje od 2021. do kraja 2027. godine iznosi 1,2 bilijuna eura ili jedan posto bruto društvenog proizvoda EU-a u tom razdoblju.

Sada se to diže na 1,26 posto BDP-a.

“Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost. Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i prije svega zajedničku budućnost Unije”, objavila je Europska komisija (EK).

Bruxelles predlaže i nove vlastite izvore prihoda čime bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune i generiralo 58,5 milijardi eura godišnje.

Po navodima EK, nekoliko je ključnih značajki budućega proračuna.

To je prije svega veća fleksibilnost kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.

Zatim, financijski programi bi trebali biti jednostavniji i usklađeniji kako bi građani i poduzeća mogli lakše pronaći mogućnost financiranja, odnosno pristupiti im.

Ističe se da je proračun još bolje prilagođen lokalnim potrebama s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva temeljenim na ulaganjima i reformama i sa ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije radi veće gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u EU-u.

Daje se snažan poticaj konkurentnosti kako bi EU osigurao lance opskrbe, proširio inovacije i predvodio globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.

Predstavljeno je pet novih izvora vlastitih sredstava.

To je sustav za trgovanje emisijama (ETS) koji bi trebao donositi oko 9,6 milijardi eura godišnje. Od mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) se očekuje da će generirati oko 1,4 milijade eura godišnje.

Tu su onda sredstva temeljena na nenaplaćenom e-otpadu, odnosno primjena jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada što bi trebalo donositi oko 15 milijardi eura godišnje.

Trošarine na duhan bile bi izvor oko 11,2 milijarde eura godišnje.

Peti novi izvor su takozvana korporativna sredstva za Europu koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, isključujući mala i srednja, odnosno tiču se onih s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna eura. Tu bi se dobilo oko 6,8 milijardi eura godišnje.

Može se očekivati da taj prijedlog neće naići na dobre reakcije u korporativnom sektoru.

Dakle, kroz sedam godina iz svih tih izvora namaknulo bi se oko 410 milijardi eura.

EK navodi da će učiniti sve što može da bi se postigao što brži dogovor zemalja članica o novom sedmogodišnjem proračunu, a procjene su da bi cijeli postupak, uključivo usvajanje u Europskom parlamentu, mogao trajati i dvije godine.

Koliko je pitanje teško i osjetljivo pokazuje i atmosfera samog donošenja prijedloga unutar EK-a. Mnogi povjerenici nisu baš bili zadovoljni procedurom tvrdeći da nisu dobili dovoljno detalja o proračunu dovoljno vremena unaprijed kako bi se onda o njemu moglo razgovarati.

Prva reakcija iz Njemačke također nije povoljna.

“Sveobuhvatno povećanje europskog proračuna nije prihvatljivo u vrijeme kada zemlje članice čine značajne napore da konsolidiraju svoje nacionalne proračune. Stoga, nećemo moći prihvatiti ovakav prijedlog”, prenosi Financial Times riječi glasnogovornika njemačke vlade Stefana Korneliusa.

Kako piše Politico, kao i obično u proračunima postoje gubitnici i dobitnici.

Među gubitnicima su prvenstveno poljoprivrednici. U aktualnom proračunu za njih je izdvojeno 386,6 milijardi eura. Sada je to svedeno na 300 milijardi eura.

Da stvar bude gora, sada novac za poljoprivredu nije posebna stavka već je spojena u kategoriju “Nacionalni i regionalni planovi partnerstva” odakle se financiraju i druge politike EU-a.

Prema planu za poljoprivredu, 300 milijardi eura bi bio minimum, a moglo bi se ako bude potrebe i želje potrošiti i više. Prosvjedom ispred zgrada EK-a i Europskog parlamenta predstavnici poljoprivrednika su već ovaj tjedan pokazali što misle o prijedlogu.

Drugi gubitnik je industrija duhana s obzirom da se jedan od tri nova europska poreza odnosi na duhanske prozvode. U ovome trenutku trošarine na duhan ubiru samo zemlje članice.

Novac od europskog oporezivanja duhana bi bio korišten za vraćanje zajedničkog europskog duga nastalog za financiranje oporavka nakon pandemije.

Cijene cigareta već će i tako rasti za otprilike euro do dva po kutiji zbog direktive o porezu na duhan. Po prvi puta grijani duhan i e-cigarete će također biti oporezovani iako manje od običnih cigareta.

Gubitnik je i financiranje za poticanje i očuvanje biorazličitosti jer će taj segment biti uključen u sredstva za klimu i okoliš u ukupnom iznosi od 35 posto proračuna ili 700 milijardi eura. Sada se za biorazličitost izdvaja između 7,5 i 10 posto godišnjeg proračuna izvan 30 posto proračunskih novaca predviđenih za ostvarenje klimatskih ciljeva.

Neke nevladine udruge upozoravaju na štetu za biorazličitost što zapravo potvrđuje i EK podatkom da godišnje nedostaje za tu svrhu oko 37 milijardi eura.

Dobitnici su u priličnoj mjeri zemlje na istoku EU-a jer bi tamošnje regije, a posebice one uz granicu s Ukrajinom, Rusijom i Bjelorusijom, trebale dobiti više novaca za sigurnosne i razvojne potrebe.

Prijedlog EK-a je da se snažno uloži u modernizaciju elektroenergetske mreže EU-a kako bi se spustile cijene električne energije, pa će fond za poboljšanje infrastrukture i ulaganje u nove tehnologije narasti sa šest milijardi na 30 milijardi eura. Osim toga, za razvoj mreže će se moći koristiti novac iz fonda za konkurentnost vrijednog 410 milijardi eura.

Ulaganje u digitalne tehnologije je također na dobitku jer će se za tu svrhu upeterostručiti sredstva na 54,8 milijardi eura. Digitalni razvoj je i jedan od stupova već spomenutog fonda za konkurentnost.

Dobiva i obrana te svemirske tehnologije gdje se planira uložiti 131 milijarda eura ili također pet puta više no sada, a postojat će i posebni izvori za jačanje obrambene spremnosti EU-a.

Kohezijski fond, koji treba poticati rast u siromašnijim regijama i smanjiti nejednakosti, sada odnosi više od trećine europskog proračuna. No, od 2028. trebao bi imati već spomenuti novi okvir takozvanih Nacionalnih i regionalnih planova partnerstva koje bi razvijale pojedine članice.

EK se obvezuje da proračunom najsiromašnije regije dobiju 218 milijardi eura. No, za ostatak EU regija nema jamstava što stvara strahove da bi na kraju novac za regionalni razvoj mogao biti manji nego sada. To bi bila loša vijest za sve gradove i ruralna područja koji financiraju puno razvojnih projekata iz kohezijskih novaca, od cesta do javnih knjižnica.

Lokalne i regionalne vlasti su zabrinute i idejom da nacionalne vlade dobiju preveliku moć u upravljanju i raspoređivanju novaca u okviru partnerstva zbog toga što bi nacionalni lideri mogli kazniti lokalne ako nisu iz njihove političke opcije tako što bi im uskratili pristup europskome novcu.

Znamo da je Hrvatska neto primatelj iz europskog proračuna, pa je tako u 2023. godini bila u plusu od 2,4 milijarde eura.

No, Hrvatska prema povlačenju sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira značajno zaostaje za većinom članica EU, upozorila je ovih dana Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Prema podacima Europske komisije, na polovici razdoblja korištenja sredstava iz financijske perspektive 2021.-2027. stvarni postotak apsorpcije sredstava odnosno sredstava koje je Europska komisija uplatila u hrvatski proračun je 5,7 posto u što su uključeni programi Konkurentnost i kohezija, Europski fond za regionalni razvoj, Poljoprivreda i ribarstvo te fondovi za unutarnje poslove, kao i predfinanciranje.

Iza Hrvatske je samo Estonija sa 4,6 posto. Državni podaci koji se temelje na dosad odobrenim zahtjevima za nadoknadom sredstava pokazuju kako je potraživano tek nešto više od deset posto ukupno dostupne alokacije.