Europska komisija okončala je postupak za početak provizorne primjene trgovinskog sporazuma između Europske unije (EU) i Mercosura, pa će se, sukladno dogovoru, novi carinski režim primjenjivati od 1. svibnja unatoč tome što je pokrenuta zakonska procedura osporavanja tog sporazuma.
Sporazum obuhvaća trgovinu između EU-a i Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja.
Europski parlament pokrenuo je postupak sudske revizije sporazuma nakon što je na glasovanju 21. siječnja zaustavljena ratifikacija.
“Sada je prioritet pretvoriti trgovinski dogovor u konkretan rezultat i pružiti europskim izvoznicima platformu koja im je potrebna da iskoriste mogućnosti za veću trgovinu i rast te više radnih mjesta. Privremeni režim primjene dopušta nam ostvarenje našeg obećanja”, ustvrdio je europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič.
Sporazumom s Mercosurom se stvara zona slobodne trgovine koja obuhvaća više od 700 milijuna ljudi.
Bruxelles je osigurao potporu zemalja članica za sporazum unatoč jakom protivljenju poljoprivrednika koji se boje nepoštene konkurencije. No, u Europskom parlamentu su protivnici dogovora uspjeli mobilizirati većinu i ishoditi da se sporazum pošalje na procjenu zakonitosti Sudu pravde EU-a.
Europska se komisija nakon glasovanja u parlamentu našla pod pritiskom zagovornika sporazuma, uključujući Njemačku i Španjolsku, koji žele što brži pristup novim tržištima u svjetlu rastućih geoekonomskih napetosti. Stoga je odlučeno da se krene u privremeni režim provedbe.
Kako bi se to moglo provesti trebalo je pričekati da sporazum ratificira barem jedna zemlja Mercosura i o tome proslijedi obavijest u Bruxelles. To su učinili Argentina, Brazil i Urugvaj, a protekli tjedan pridružio se i Paragvaj o čemu treba uskoro izvijestiti Europsku komisiju.
“Provizorna primjena osigurava ukidanje carina na određene proizvode od prvog dana što stvara predvidiv okvir za trgovinu i investicije. To će stvoriti otpornije i pouzdanije lance dobave, a to je ključno i za predvidive isporuke kritičnih sirovina”, poručuju iz Bruxellesa.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je u svojoj analizi nakon postizanja sporazuma s Mercosurom ocijenila da on dolazi u nepovoljnom trenutku za hrvatsku poljoprivredu.
“Iako sporazum EU-Mercosur donosi koristi na razini EU-a, za hrvatske poduzetnike dolazi u nepovoljnom trenutku jer domaća poljoprivreda stagnira, produktivnost pada, a sektor ulazi u otvaranje tržišta bez dovoljnog obujma proizvodnje i investicijske potpore. Ključni problem nije slobodna trgovina, već strukturna nekonkurentnost i regulatorni okvir koji destimulira ulaganja te onemogućuje ravnopravne uvjete poslovanja”, upozorili su iz HUP-a.
Poljoprivredna pitanja bila su glavna prepreka sporazumu, iako su uvozne kvote za govedinu i perad ograničene na 1,5 posto, odnosno 1,3 posto proizvodnje EU, uz mogućnost dodatnih mjera, uključujući fond od 6,3 milijardi eura za stabilizaciju tržišta.
Pročitajte još:
“Domaća poljoprivreda stagnira već četiri godine uz pad produktivnosti od 6,6 posto, dok uvoz hrane snažno raste. Izvoz je od 2020. do 2024. porastao s 2,36 na 3,85 milijardi eura, ali je uvoz rastao znatno brže, s 3,21 na 6,44 milijarde eura zbog čega se negativna bilanca gotovo utrostručila s 847 milijuna eura na 2,58 milijardi eura”, navedeno je u analizi HUP-a.
Napomenuli su i kako Hrvatska po strukturi proizvodnje nije konkurentna zemljama Mercosura jer je površina prosječnog poljoprivrednog gospodarstva oko osam hektara, u EU je oko 17 hektaraa, dok se u zemljama Mercosura mjeri u stotinama, a često i tisućama hektara.
