Spor među telekomima: A1 i Telemach protiv deregulacije širokopojasnog pristupa, dok bi HT deregulirao čitavu Hrvatsku

Hrvatsko tržište brzog interneta od 1. bi prosinca trebalo biti deregulirano u 72 zemljopisna područja u Hrvatskoj proglašena konkurentnima, dok će za preostalih 500 nekonkurentnih jedinica i dalje vrijediti regulatorne obveze za operatora sa značajnom tržišnom snagom, odnosno za Hrvatski Telekom.

Riječ je o prijedlogu telekomunikacijskog regulatora HAKOM-a vezanom uz analizu tržišta širokopojasnog pristupa koju je podržala i Europska komisija, a prema kojem bi pružatelji usluga brzog širokopojasnog pristupa, bilo da je riječ o najvećim nacionalnim operatorima (HT, A1 Hrvatska, Telemach Hrvatska) ili onim lokalnim poput Terrakoma i Magic Neta, imali isti status na tržištu.

Konačna odluka čiji je cilj, naglašavaju u HAKOM-u, poticanje tržišne utakmice i investicija, trebala bi biti donesena do kraja ovog mjeseca, nakon čega bi trebalo uslijediti 120 dana potrebnih za prilagodbu.

Ta najava podigla je puno prašine pa posljednjih dana u medijima možemo čitati o ‘ratu telekoma’, čak i o prijetnjama tužbom, zbog čega smo odlučili kontaktirati neke od glavnih aktera ove priče.

“A1 Hrvatska je ozbiljno zabrinuta zbog odluke HAKOM-a o deregulaciji Hrvatskog Telekoma na područjima optičkih mreža. Smatramo kako ne postoji opravdana osnova za ovu odluku, odnosno da je ona preuranjena, te da ista nije u skladu s praksom Europske unije. HAKOM ovom odlukom demotivira sve ostale operatore na daljnje investiranje u izgradnju optičkih mreža na područjima gdje Hrvatski Telekom još nema vlastitu optičku mrežu, s obzirom na to da znaju da će temeljem toga Hrvatski Telekom biti dereguliran. U interesu HAKOM-a bi trebalo biti unapređenje položaja Hrvatske prema DESI indeksu te ostvarenje ciljeva Digitalne dekade. Omogućavanje daljnjeg jačanja dominantne pozicije HT-a u optičkoj infrastrukturi u urbanim područjima te demotiviranje investicija ostalih operatora negativno će se odraziti na ujednačen digitalni razvoj Republike Hrvatske i na jednaku dostupnost optičkih mreža u urbanim i u ruralnim područjima jer će HT svojom dominacijom uz pomoć deregulacije istisnuti konkurente s tržišta”, komentirali su iz A1 Hrvatska za Financije.hr i dodali da će po analizi konačne odluke HAKOM-a donijeti odluku o korištenju raspoloživih pravnih sredstava.

Na tom tragu kreću se i prigovori Telemacha koji smatra da je odluka o deregulaciji preuranjena budući da domaće telekom tržište još uvijek nije dovoljno zrelo za ovako veliki korak.

“Žao nam je i što naša stajališta i prijedlozi, koja smo HAKOM-u i Europskoj komisiji komunicirali zajedno s još nekoliko operatora, nisu uvaženi jer je većina naših argumenata zapravo isticala činjenicu da HAKOM-ov prijedlog kriterija za deregulaciju bitno odudara od EU prakse. Primjerice, proces deregulacije operatora sa značajnom tržišnom snagom iniciran je od strane regulatora u drugim EU državama u trenutku kada tržišni udio dominantnog operatora ne prelazi 50 posto. Prema našim procjenama, temeljenim na javno dostupnim podacima o tržištu, maloprodajni tržišni udio HT-a na širokopojasnom fiksnom pristupu je oko 60 posto. Na gotovo svim tržištima u EU za procjenu konkurentnosti uzimala se u obzir prisutnost barem dva alternativna operatora uz prisutnost na maloprodajnom tržištu od oko 15 posto”, ističu u Telemachu u izjavi za Financije.hr i napominju da se stvara dojam kako su se prilikom postavljanja prijedloga deregulacije uzimali neki jedinstveni primjeri iz EU koji su, zbog drugačije tržišne utakmice, ondje bili prihvatljivi, ali ih je nemoguće usporediti s hrvatskim tržištem.

“Podjela tržišta na tržište malog kapaciteta (bakrena infrastruktura) i tržište velikog kapaciteta (optika) primijenjena je samo u Danskoj koja u odnosu na Hrvatsku ima neusporedivo visoku pokrivenost fiksnim broadbandom, od čak 95 posto. Kad govorimo, pak, o podjeli po geografskoj segmentaciji, prema kojoj je Hrvatska podijeljena na čak 572 premala i međusobno neusporediva područja, taj je model primijenjen jedino u Češkoj na čijim je geografskim područjima bilo po dvadesetak konkurenata, a vodeći telekom nije imao većinski tržišni udio. Dodatni problem za hrvatsko telekom tržište je i činjenica da su i neke ranije odluke regulatora bile suspektne te su negativno utjecale na ulaganja alternativnih operatora na štetu cjelokupne digitalne transformacije društva i njenih građana”, rekli su nam i pojasnili zbog čega je ta činjenica posebno sporna za Telemach Hrvatska kao kompaniju koja je prije nešto više od dvije godine ušla na hrvatsko tržište kao treći operator.

“Upravo su velika ulaganja Telemacha u optiku u kratkom roku potaknula i druge operatore na investiranje u optiku, što je dobro i za korisnike i za digitalni razvoj zemlje. I sada, kada je uspostavljena zdrava tržišna utakmica i kad bi regulatorno okruženje trebalo poticati daljnje investicije svih operatora i pomoći u zatvaranju digitalnog jaza u Hrvatskoj, događa se suprotno. Umjesto poticajnog investicijskog okruženja za sve operatore, donesena je odluka kojom se potiču investicije samo jednog operatora što će narušiti tržišnu dinamiku, kao i daljnja ulaganja alternativnih operatora. U konačnici, ovako postavljena deregulacija vodi smanjenju izbora za krajnje korisnike, a dugoročno i skupljim uslugama. Naime, iako regulator ističe kako će posljedica deregulacije biti i cjenovno povoljnije usluge za korisnike, riječ je o privremenom efektu jer kad se dodatno osnaži dominacija vodećeg operatora, koja će voditi prema monopolu i duopolu, potrošače dugoročno čeka manje izbora uz veće cijene usluga i stagnaciju kvalitete istih“.

Postavlja se pitanje, naglašavaju, na koji način ozbiljni ulagači mogu dalje planirati svoje poslovanje, a samim time i investicije, u okruženju koje štiti interese nekih od najvećih gospodarskih subjekata, ali na teret i štetu drugih gospodarskih subjekata, a zatim i samih potrošača. Po njihovom mišljenju, upravo je višegodišnja upitna regulacija „zaslužna“ za pozicioniranje Hrvatska na začelje EU prema DESI indexu.

Za kraj, poželjeli smo čuti i HT-ovu stranu priče. Oni najavu deregulacije tržišta podržavaju i smatraju kako je takva odluka već odavno trebala biti donesena.

“Deregulacija mreža velikih brzina u konkurentnim područjima omogućit će nam cjenovno konkurentniju ponudu i da se prilagodimo zahtjevima korisnika što danas nismo u mogućnosti zbog stroge regulacije cijena. Regulacija cijena je trenutno prisutna unatoč tome što u mnogim područjima Hrvatske postoje alternativne mreže i snažna konkurencija koja nije regulirana te gdje je tržišni udio HT-a i manji od konkurenata. Postojeća regulatorna situacija rezultirala je nedovoljnom iskorištenosti izgrađenih optičkih mreža čime se dovode u pitanje daljnja ulaganja”, stoji u odgovoru Hrvatskog Telekoma za Financije.hr.

Također ističu da će s ovom promjenom u regulaciji situacija barem djelomično biti bolja, dat će poticaj za daljnja ulaganja i omogućit će ravnopravnu tržišnu utakmicu.

“Deregulacija je apsolutno ispravan pristup od kojeg će koristi imati krajnji korisnici i po našem mišljenju takva odluka je davno trebala biti donesena te je njen opseg trebao biti znatno veći. Mišljenja smo da bi u interesu digitalizacije Hrvatske trebalo deregulirati cijelo tržište brzog interneta, jer ne samo da 60 posto tržišta brzog interneta ostaje regulirano, već je i tržište bakrene mreže i dalje 100 posto regulirano. Očekujemo i nadamo se da će uskoro, u skladu sa praksom u EU, cijela Hrvatska biti deregulirano područje, a ne kako je sada predloženo, samo 72 od više od 500 administrativnih jedinica”, zaključuju iz HT-a.