Smrznuta hrana je često pametniji izbor za naš novčanik

Smrznuta hrana postaje sve popularnija zbog svoje cijene i pristupačnosti, a predviđa se da će se veličina europskog tržišta takve hrane povećati za 53,57 milijardi eura uz složenu godišnju stopu rasta od 7,6 posto između 2024. i 2029. godine, prema izvještaju ‘Frozen in Focus’ kojeg je u lipnju 2025. godine objavio Nomad Foods, a za ovaj segment koristili su podatke tvrtke TechNavio.

Jedna od najvećih tvrtki za smrznutu hranu u Europi – Nomad Foods, u čijem je sastavu i hrvatski Ledo, anketirala je više od 7.500 odraslih ljudi diljem Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i Švedske. Naveli su i da su to njihova najveća tržišta uz Hrvatsku. Preko spomenutog istraživanja željeli su saznati koliko ljudi koriste smrznutu hranu u 2025. godini.

Njihovo istraživanje je pokazalo da sve više raste prihvaćenost smrznute hrane. Čak 42 posto odraslih ljudi u Europi koristi smrznutu hranu ili sastojke u svojim obrocima dva do četiri puta tjedno. Istodobno, 59 posto ljudi izjavilo je da ne mogu živjeti bez zamrzivača. No, otkrili su da postoji generacijski jaz u percepciji nutritivne vrijednosti smrznute hrane diljem Europe. Mlađi ljudi smatraju da je takva hrana manje nutritivna, dok stariji uglavnom tvrde da je jednako dobra kao i svježa.

Kako bismo provjerili tko je u pravu, razgovarali smo s Markom Šimićem, nutricionistom i vlasnikom NutriBrata, platforme preko koje pomaže ljudima da poboljšaju svoju prehranu.

“Tema smrznute hrane često izaziva polemike, ali kad se maknemo od predrasuda i pogledamo što kaže znanost, slika postaje jasnija. Kvalitetno smrznuta hrana, osobito voće, povrće, meso i riba, nutritivno je ravnopravna svježoj. Štoviše, u nekim slučajevima ima i prednost. Naime, namirnice koje se zamrzavaju beru se u punoj zrelosti i obrađuju unutar par dana, dok svježe namirnice do polica mogu putovati i tjednima, tijekom čega gube dio vitamina, osobito C i folata. Stoga, ako biramo između povrća koje je tjedan dana stajalo i onog koje je smrznuto netom nakon berbe, često će smrznuto biti nutritivno izdašnije”, objasnio je Šimić za Financije.hr.

“Najvažnije je razumjeti da samo smrzavanje ne uništava nutrijente. Većina vitamina, minerala, vlakana i proteina ostaje stabilna, dok se minimalni gubici događaju prije samog zamrzavanja, najčešće tijekom kratkog blanširanja. Naravno, ima hrane koja se ne zamrzava, poput zelene salate, majoneze, lubenice, ali ne zato što je opasna, već zato što se raspadne, razvodni ili gubi okus. Također, ono što doista može utjecati na sigurnost i kvalitetu su načini odmrzavanja, čuvanja i (ne)pravilnog ponovnog zamrzavanja. Hrana koja se jednom otopila na sobnoj temperaturi dulje od dva sata ne bi se smjela ponovno zamrzavati niti konzumirati sirova jer to su uvjeti u kojima bakterije postaju problem”, dodao je.

Istaknuo je da se, kada je riječ o trajnosti, hrana u zamrzivaču tehnički ne kvari dokle god je temperatura stabilna, a idealno je od minus 18 stupnjeva ili niže, no s vremenom dolazi do gubitka kvalitete.

Kaže da hrana neće razviti bakterije i pokvariti se, ali može postati suha, izgubiti aromu, promijeniti boju i teksturu. Zato postoje okvirni rokovi za optimalnu kvalitetu. Povrće i voće se u zamrzivaču može držati do 12 mjeseci, cijelo meso i riba od šest do 12 mjeseci, mljeveno meso i gotova jela od dva do tri mjeseca, a masnije proizvode poput kobasica i slanine najbolje je iskoristiti unutar jednog do dva mjeseca. Sve dulje od toga tehnički je sigurno, ali manje ugodno za konzumaciju.

Hrana s izraženim znakovima tzv. ‘freezer burna’, odnosno osušena, siva i s izblijedjelim dijelovima, također se može koristiti, ali kvalitativno više nije na adekvatnoj razini.

“Ova dulja trajnost nije samo prehrambena prednost, već je i ekonomska sigurnosna mreža. Smrznuta hrana omogućuje planiranje, kupnju na akcijama, iskorištavanje viškova i značajno smanjenje bacanja hrane. U vremenu kad cijene osciliraju, a trošak hrane čini sve veći udio kućnog budžeta, mogućnost da u zamrzivaču sačuvamo kvalitetan obrok za neki rezervni dan postaje i financijski i organizacijski vrijedna”, kazao nam je vlasnik NutriBrata.

Cijene hrane primaknule su se u lipnju 2025. najvišoj razini u dvije godine budući da je rast cijena mesa i biljnih ulja prevagnuo nad znatno jeftinijim šećerom i žitaricama, prema izvješću agencije UN‐a za hranu i poljoprivredu – FAO. Njihov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju 128 bodova i bio je za 0,5 posto veći nego u svibnju. Prema tome, ne iznenađuje da ljudi pokušavaju trošiti manje kupujući zamrznutu hranu.

“U Hrvatskoj je odnos prema smrznutoj hrani pomalo kontradiktoran. Većina građana i dalje na deklarativnoj razini preferira svježe, ali realno, više od 80 posto ih koristi smrznute proizvode. Najčešće su to povrće, riba i gotova jela. To pokazuje da su navike fleksibilne i prilagođene svakodnevici, jer smrznuto definitivno štedi vrijeme, traje dulje i smanjuje bacanje. U konačnici, zdravlje ne leži u načinu obrade, već u sastavu hrane. Ako biramo kvalitetne, neprerađene zamrznute namirnice bez aditiva, činimo jednako dobar izbor kao da smo upravo prošli kroz tržnicu. A često, budimo realni, i pametniji izbor za naš novčanik”, zaključio je Šimić.