Vrijednost uvoza energetskih proizvoda u Europsku uniju smanjila se za 13 posto u drugom tromjesečju 2025. godine u usporedbi s drugim tromjesečjem 2024., dok je količina ostala gotovo ista, objavio je Europski ured za statistiku, Eurostat.
U drugom tromjesečju 2025., Sjedinjene Američke Države bile su najveći partner za uvoz ukapljenog prirodnog plina i ugljena u EU, dok je Norveška bila najveći partner EU za uvoz prirodnog plina u plinovitom stanju i naftnih ulja.
„Analiza najnovijih podataka pokazuje pad vrijednosti uvoza od 12,7 posto u drugom tromjesečju 2025. u usporedbi s istim tromjesečjem 2024. Time se nastavlja trend iz 2022. U tom razdoblju neto masa se gotovo nije promijenila (-0,1 posto). U usporedbi s 2024. godinom, vrijednosti su se smanjile za 16,4 posto, dok je neto masa pala za 7,2 posto“, navodi Eurostat.
Udio energetskih proizvoda u drugom tromjesečju 2025. godine je smanjen za 2,5 postotnih bodova u usporedbi s istim tromjesečjem 2024. Raspodjela po proizvodima pokazuje da su se između drugog tromjesečja 2024. i 2025. udjeli ukapljenog prirodnog plina i prirodnog plina u plinovitom stanju povećali, dok su se udjeli naftnih ulja i ugljena smanjili.
U drugom tromjesečju 2025. obujam ukapljenog prirodnog plina porastao je za 11,3 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem i bio je 112,9 posto veći od prvog tromjesečja 2021.
„Povećana popularnost ukapljenog prirodnog plina može se objasniti određenim čimbenicima, kao što su jednostavnost prijevoza, veća učinkovitost i čišća upotreba u usporedbi s drugim izvorima energije. Obujam prirodnog plina u plinovitom stanju (+4,2 posto) također se povećao u tom razdoblju. Nasuprot tome, obujam ugljena (-9 posto) i naftnih derivata (-0,7 posto) pao je, potonji uglavnom zbog smanjenja obujma“, navodi Eurostat u analizi.
Što se tiče naftnih derivata, zabrana EU-a na uvoz ruske sirove nafte morem stupila je na snagu 5. prosinca 2022., a embargo na rafinirane naftne derivate stupio je na snagu 5. veljače 2023. Rusija, zbog ovih mjera, više nije među sedam glavnih partnera u prikazanim razdobljima. U drugom tromjesečju 2025. najveći partneri bili su Norveška (15,2 posto), Sjedinjene Američke Države (14,2 posto) i Kazahstan (12,7 posto).
Norveška je bila najveći dobavljač prirodnog plina u plinovitom stanju u EU u drugom tromjesečju 2025., s udjelom od 50,8 posto. Slijede je Alžir (17,8 posto) i Ujedinjeno Kraljevstvo (12,1 posto). U usporedbi s drugim tromjesečjem 2024., udio Norveške povećao se za 7,2 procentna boda. Nasuprot tome, udio Rusije smanjio se za osam procentnih bodova u tom razdoblju.
„U drugom tromjesečju 2025. Sjedinjene Američke Države (57,7 posto) bile su najveći dobavljač ukapljenog prirodnog plina u EU. Slijede ih Rusija (12,9 posto), Alžir (7,4 posto) i Katar (7,1 posto). U usporedbi s drugim tromjesečjem 2024., udio Sjedinjenih Američkih Država povećao se za 8,1 postotni bod. Nasuprot tome, udjeli Rusije (-3,5 posto) i Alžira (-3,7 posto) smanjili su se u tom razdoblju“, navodi se u analizi.
U drugom tromjesečju 2025. Sjedinjene Američke Države (35,3 posto) bile su najveći dobavljač ugljena u EU. Slijede ih Australija (33,2 posto) i Kolumbija (12,5 posto). U usporedbi s drugim tromjesečjem 2024., udio Kolumbije povećao se za sedam procentnih bodova. Nasuprot tome, udio Australije smanjio se za 6,9 procentnih bodova u tom razdoblju.
Uvoz naftnih ulja se smanjuje te u drugom tromjesečju 2025. pokazuje smanjenje vrijednosti od 25,6 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem 2024. godine. Tijekom istog razdoblja, volumen je pao za samo 6,4 posto.
Pročitajte još:
Uvoz prirodnog plina u drugom tromjesečju 2025. u usporedbi s drugim tromjesečjem 2024. zabilježio je porast vrijednosti od 7,2 posto, dok je količina pala za 5,9 posto. Uvoz ukapljenog prirodnog plina u drugom tromjesečju 2025. u usporedbi s drugim tromjesečjem 2024. je povećan za 39 posto u vrijednosti i 22,9 posto u količini.
Uvoz ugljena u istom periodu je također manji i to za 35,2 posto, a volumena od 7,4 posto, navodi Eurostat.
