Slovenska tvornica umjetne inteligencije trošit će struje kao tisuću domaćinstava

Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC JU) nedavno je odabralo šest dodatnih tvornica umjetne inteligencije u Europskoj uniji. Prije toga, u prosincu prošle godine odabrano ih je sedam koje će biti postavljene diljem Europe, točnije u Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Španjolskoj i Švedskoj. Cilj tih tvornica je potaknuti inovacije u EU, a u drugom valu gradit će se u Austriji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Sloveniji.

Slovenska tvornica umjetne inteligencije bit će smještena u Mariboru, a novo superračunalo, koje će pokretati tvornicu, instalirat će se u Arnesovom (Akademska i istraživačka mreža Slovenije) podatkovnom centru budućnosti na području Dravskih elektrarna u Mariboru.

Više o svemu tome otkrio nam je dr. Žiga Zebec, koordinator odjela za superračunalstvo Instituta informacijskih znanosti Maribor (IZUM).

Vaša prijava za uspostavu slovenske tvornice umjetne inteligencije odabrana je za sufinanciranje. Ispričajte mi ukratko kako je tekao taj proces – koliko je trajao, što je trebala sadržavati prijava i koje je uvjete trebalo ispuniti?

Ministarstvo za digitalizaciju i ministarstvo za visoko obrazovanje i tehnologiju je odlučilo da ćemo postaviti jedan veći HPC (high performance computing) centar, za što su bili potrebni dodatni izvori financiranja. Jedan od projekata kojim smo to mogli osigurati je bila upravo tvornica umjetne inteligencije. Vrijednost tog projekta je oko 10 milijuna eura, od čega će polovicu platiti država, a ostatak Europska unija. Okupljen je konzorcij u kojem se nalazi više institucija – IZUM (Institut informacijskih znanosti Maribor), Arnes, Institut Jožef Stefan, Sveučilište u Ljubljani, Sveučilište u Mariboru, Sveučilište u Novoj Gorici, Sveučilište na Primorskem, Fakultet za informacijske studije Novo Mesto, Gospodarska zbornica Slovenije i Tehnološki park Ljubljana. Koordinacija je bila vođena od strane spomenutih ministarstava koja su organizirala sve potrebne sastanke i lobirala da dobijemo sredstva iz Europske unije. Jako važno bilo je upravo osnivanje tog konzorcija, da sve bude na jednom mjestu i da svi koji su dio konzorcija imaju isti cilj, a to je da dobijemo tvornicu umjetne inteligencije.

Koliko će koštati izgradnja i tko će je sve financirati?

Zasad nije moguće točno reći koliko će koštati, no mislimo da je riječ o otprilike 135 milijuna eura. Iz EU ćemo dobiti 65 milijuna eura, a oko 70 milijuna će financirati Slovenija. Tim će se novcem platiti izgradnju tvornice umjetne inteligencije i HPC sustav. Za samu tvornicu je potrebno 10 milijuna eura, ali je neophodno napraviti i infrastrukturu bez koje je ne bismo mogli dobiti.

Gdje će tvornica biti smještena i kada se očekuje kraj izgradnje?

I HPC centar i tvornica umjetne inteligencije će se nalaziti u Mariboru, na mariborskom otoku, gdje se nalazi i hidroelektrana Maribor. Radit će se o novom objektu udaljenom oko 100 metara od hidroelektrane, zbog čega ćemo iz nje moći dobivati struju. Mislim da ćemo s gradnjom početi ovog ljeta, a dovršetak je planiran za iduću godinu.

Što su točno tvornice umjetne inteligencije, na koji način funkcioniraju i koje će usluge pružati?

U pitanju su projekti koje je pokrenula Europska komisija kako bi osigurala bolju podršku znanstvenicima i tvrtkama koje rade s umjetnom inteligencijom i koje razvijaju strojno učenje. Zahvaljujući tvornici moći ćemo ponuditi bolje usluge i osigurati vrhunske uvjete ne samo znanstvenicima, već i privatnim tvrtkama, svima kojima je potrebno jako puno “computing powera“.

Ako se ne varam, neke će tvrtke imati povlašteni pristup, o kome je riječ?

Da, startupi će moći dobiti “computing power“ i razvijati svoje modele uz pomoć superračunala bez plaćanja tržišne cijene.

Općenito, što bi bile glavne prednosti koje će tvornica umjetne inteligencije donijeti slovenskom gospodarstvu?

Prednosti ima mnogo. Prije svega, strojno učenje i umjetna inteligencija će se moći razvijati i u malim tvrtkama, a ne samo u velikim, bogatim kompanijama. U drugoj generaciji našeg superračunala ćemo imati puno više “computing powera“ i GPU-a (graphic processing unit, grafički čip), zbog čega ćemo naše kapacitete moći dati na raspolaganje i europskim znanstvenicima i tvrtkama. Tako se stječe ugled, zahvaljujući kojem ćemo imati prilike sudjelovati u velikim europskim projektima i konzorcijima. Prednosti će dakle imati i naši znanstvenici, naše tvrtke, a i Slovenija će se tako upisati na mapu umjetne inteligencije, pokazati da smo dobra zemlja za razvoj AI-ja i strojnog učenja. Tako se privlače i novi stručnjaci.

Koji će značaj AI tvornica imati za regiju, hoće li se njome moći koristiti i tvrtke iz Hrvatske ili Srbije?

Trenutačno još ništa nije definirano, ali mislim da će svatko tko ima dobar projekt moći koristiti naše resurse. Drugim riječima, imat će na raspolaganju resurse našeg superračunala Vega, superračunala Leonardo iz Bologne ili nekom drugom koje im odgovara svojom arhitekturom, a s kojima surađujemo.

Projektom će se uspostaviti i superračunalo, kakve sve mogućnosti ima?

Superračunalo je potpuno drugačije od, primjerice, PC-ja koji koristite kod kuće ili na poslu. Jedan dio je da ima puno virtualizacije, različitih servisa na koje se korisnici mogu priključiti. To se zove “login virtualizacija“. Drugi važan dio je managing, upravljanje čvorovima kojima pristup imamo samo mi koji ovdje radimo. Zahvaljujući tome možemo popravljati određene servise i dijelove koji ne rade. U tom sustavu ima i puno hardwarea gdje korisnici mogu pohranjivati svoje informacije i tražiti od računala analize podataka ili bilo kakve pa i najkompleksnije izračune.

S obzirom na to da je održivost postala sveprisutna tema, kakav će utjecaj na okoliš imati tvornica?

Superračunala su veliki potrošači električne energije, to je neizbježno. Novo računalo imat će oko pet megavata priključne snage, a dosadašnje je imalo oko 0,7, najviše jedan megavat. Pet megavata otprilike odgovara potrošnji oko tisuću domaćinstava. Međutim, toplinu koju nastaje hladimo vodom koja potom evaporira na stijenke komore. To, pak, stvara novu energiju koju možemo upotrebljavati za grijanje kuća i zgrada u okolici.

Po Vašem mišljenju, gdje se nalazi Slovenija po pitanju umjetne inteligencije u usporedbi s drugim europskim državama?

Imamo dosta kvalitetnih ljudi koji rade jako dobre stvari. Mislim da se u područjima strojnog učenja i umjetne inteligencije nalazimo u europskom vrhu. Postoje države koje su bolje od nas, no zahvaljujući novoj infrastrukturi imat ćemo dodatne mogućnosti razvoja tih područja. Treba će nam dodatna ulaganja, ali vjerujemo da će tvrtke ili startupi uz našu pomoć moći osmisliti i odraditi i najzahtjevnije projekte.

Surađujete i s brojnim superračunalnim centrima. Što uključuju te suradnje?

Osnovno je da možemo koristiti njihov GPU. To znači da smo platili za korištenje pet posto njihovih resursa pa ako nemamo dovoljno GPU snage, naši se zaposlenici mogu priključiti na, primjerice, Leonardo. Suradnje nam također donose i dosta kontakata, što omogućuje kvalitetnu razmjenu informacija i dokumentacije. Možemo dobiti drugo mišljenje od vrhunskih stručnjaka.