Slovenija usvojila ažurirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan

Vlada Slovenije želi podići i udio obnovljivih izvora u električnoj energiji na 55,4 posto, u grijanju i hlađenju na 45,2 posto, a u prometu na 25,8 posto, stoji u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NEKP) do 2030. godine, koji je usvojen potkraj 2024. godine.

Istim dokumentom se navodi i da da je potrebno 400 megavata u baterijama i sto megavata u elektrolizerima, uz povećanje kapaciteta u području reverzibilnih hidroelektrana. Slovenija je navela i da će do 2028. godine odlučiti hoće li graditi drugu nuklearnu elektranu.

Autori dokumenta ponovili su kako bi do tada trebalo donijeti “kvalitetnu i transparentnu odluku” o prijedlogu da Slovenija do 2040. godine dobije drugu konvencionalnu nuklearnu elektranu. U zadanom scenariju, referentni kapacitet bi bio 1,1 gigavata, a raspon je od jedan do 2,4 gigavata.

Prema scenariju s dodatnim mjerama uzetim u obzir u ažuriranom Integriranom (Cjelovitom) nacionalnom energetskom i klimatskom planu Slovenije, u razdoblju od 2021. do kraja desetljeća predviđena su ulaganja u iznosu od 57 milijardi eura, objavio je portal balkangreenenergynews.com.

Od ukupnih ulaganja, 22 milijarde eura namijenjeno je isključivo za energetske i klimatske ciljeve. Najveći dio, 5,4 milijarde, pripada kućanstvima, gdje je među mjerama predviđena i energetska obnova stambenih zgrada te zamjena ogrjevnih i drugih uređaja učinkovitijima.

Četiri milijarde eura predviđeno je za distribuciju električne energije i prijenosnu mrežu, a sljedeća stavka po veličini, 3,8 milijardi, su geografski disperzirani objekti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Ukupna ulaganja u javni sektor između 2021. i 2030. procjenjuju se na 6,9 milijardi eura.

Vlada je objavila da su ciljevi usmjereni na smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje održivosti, energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe te ubrzanje prijelaza na čiste izvore energije. Plan je usklađen s paketima Europske unije Fit for 55 i REPowerEU, navodi se u priopćenju.

Platforma Fit for 55 predviđa smanjenje godišnjih emisija za 55 posto najkasnije do 2030. godine. Slovenija tu razinu namjerava doseći tek 2033. godine, najkasnije kada je predvidjela da će prestati koristiti ugljen. Termoelektrana Šoštanj, jedina elektrana na ugljen u zemlji, po svemu sudeći neće biti zatvorena još nekoliko godina a moguće je da će raditi s minimalnim iskorištenjem, uglavnom za potrebe toplinarstva na svom području.

Slovenija sada ima za cilj smanjiti emisije u građevinskom sektoru za najmanje 70 posto.

Bruto finalna potrošnja energije planirana za 2030. godinu iznosi najviše 50,2 teravatsata, u odnosu na 54,9 iz prvotnog plana, donesenog 2020. godine. U novoj verziji podrazumijeva se da će subvencije za fosilna goriva biti obustavljene do kraja obuhvaćenog razdoblja.

Ciljani udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije je 33 posto. Obnovljivi izvori trebali bi sudjelovati s 55,4 posto, u odnosu na 40,7 posto predviđenih za 2024. godinu. Udio u grijanju i hlađenju raste s 36,3 na 45,2 posto, a u prometu s 10,8 na čak 25,8 posto.

Cilj izgrađenosti je 55 posto. U industrijskoj proizvodnji, uključujući otpadnu toplinu, ambicija je 30 posto, navodi se u ovom dokumentu.

Za 2030. predviđena su ulaganja u vodikovu infrastrukturu od najmanje 223 milijuna eura. Gotovo cijeli iznos je za cjevovod i elektrolizere. Cilj proizvodnje je 100 megavata.

Od ostalih djelatnosti skladištenja energije tu su i baterije, od najmanje 400 megavata radne snage. Što se tiče reverzibilnih hidroelektrana, oba napredna plana do 2030. godine uključuju izgradnju 440 megavata. Jedan se temelji na bržem uvođenju energije iz obnovljivih izvora u sustav, a drugi na više nuklearne energije.