Slovenija po stanovniku dvostruko više potiče ulaganja u istraživanje i razvoj od Hrvatske

U 2024. godini ukupna izdvajanja iz proračuna zemalja članica Europske unije (EU) u istraživanje i razvoj iznosila su 127,92 milijarde eura što je istovjetno brojci od 0,71 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) EU-a, vidljivo je iz podataka koje je objavio Eurostat.

To je rast od 3,4 posto u odnosu na iznos iz 2023. godine od 123,68 milijardi eura te 59,5 posto više u zadnjih deset godina s obzirom da je 2014. kumulativno izdvajanje bilo 80,18 milijardi eura.

Ako se pogleda izdvajanje na razini EU-a po glavni stanovnika, onda je to u prošloj godini bilo 284,7 eura. I to je solidan rast naspram 2014. godine kada je ono iznosilo 181,3 eura po osobi. Povećanje je 57 posto.

Među zemljama članicama najviše je iz javnih novaca za istraživanje i razvoj u 2024. izdvojila Njemačka. Brojka je 44,92 milijarde eura.

To je bilo 1,04 posto nacionalnog BDP-a. Njemačka je jedina zemlja EU-a koja je u istraživanje i razvoj ubacila više od jedan posto BDP-a javnog novca. Europska zemlja koja je na otprilike na istoj razini ili 1,03 posto je Island koji, naravno, nije u EU.

Druga je po nominalnom iznosu, vjerojatno očekivano, Francuska. Brojka je 18,92 milijarde eura što je tek 0,65 posto udjela u BDP-u.

Treća Italija dosegnula je brojku od 13,5 milijardi eura ili 0,62 posto BDP-a.

Nizozemska je na četvrtom mjestu uloživši 9,74 milijardi eura što je 0,87 posto BDP-a, dok je peta Španjolska imala izdvajanja od 8,91 milijardi eura ili 0,56 posto BDP-a.

Zemlja koja je imala najveći postotak izdvanjanja za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u iza Njemačke bila je Austrija s 0.95 posto ili 4,61 milijardi eura, a onda dolazi Finska s 0.9 posto ili 2,45 milijardi eura.

Hrvatska je uložila iz javnih novaca 531 milijun eura i to je bilo 0,62 posto BDP-a.  Petnaest zemalja EU-a je u smislu udjela u BDP-u izdvojilo manji postotak od Hrvatske.

Negativni rekorder je iz tog kuta gledanja Rumunjska s 0,1 posto BDP-a što je bilo 364 milijuna eura.

Slovenija je uložila više od Hrvatske, 585 milijuna eura ili 0,87 posto BDP-a.

Pogledaju li se brojke po glavi stanovnika, najviše je izdvajanje u Luksemburgu gdje je bilo 759,2 eura po osobi. Inače, ta je zemlja iz proračuna izdvojila 510 milijuna eura što je 0,59 posto BDP-a.

Druga po izdvajanju po glavi stanovnika bila je Danska s 586,8 eura, a onda Nizozemska s 542,7 eura.

Na dnu ljestvice je Rumunjska s 19,1 eura po stanovniku ispred Bugarske s brojkom od 38,3 eura i Mađarske s 58,7 eura.

Hrvatska je uložila 137,5 eura po stanovniku, a Slovenija dvostruko više, odnosno 275,3 eura po glavi stanovnika.

Stoga ne čudi da Slovenija spada među zemlje koje su najviše povećale ulaganje u istraživanje i razvoj po stanovniku u zadnjem desetljeću. Rast je 252 posto i u EU je druga iza Latvija gdje je taj rast bio 313 posto. Na trećem je mjestu Litva s povećanjem gdje je izdvajanje utrostručeno.

Prije 10 godina Slovenija je izdvajala po glavi stanovnika otprilike kao Hrvatska, odnosno 78,3 eura u Sloveniji i 72,9 eura u Hrvatskoj. Vidljivo je, dakle, kako taj sektor vide Slovenci, a kako hrvatske vlade koje su u tom razdoblju najviše vremena bila pod aktualnim premijerom.

Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj odlazi gotovo 1,4 posto BDP-a, odnosno razlika dolazi iz privatnog sektora.