Slobodnih zona u Hrvatskoj sve manje, država ih nastoji očuvati jednostavnijim pravilima

U Hrvatskoj je u 2025. preostalo još šest aktivnih slobodnih zona, u kojima radi nešto manje od 1.500 zaposlenih u 48 tvrtki. prema posljednjim dostupnim podacima iz 2024. Slobodne zone u Zagrebu, Škrljevu, Puli, Rijeci, Splitu i Pločama zajedno su ostvarile više od 257 milijuna eura prihoda i gotovo 188 milijuna eura izvoza.

Slobodne zone su posebna područja unutar države u kojima vrijede povoljniji carinski i porezni režim u odnosu na ostatak Hrvatske.

Prema podacima prikupljenima za Izvješće o poslovanju slobodnih zona u 2024. godini, u zonama je poslovalo 48 tvrtki, što je blagi pad u odnosu na godinu ranije, dok je broj zaposlenih smanjen za 11 posto, na ukupno 1.464 radnika.

Istodobno, ukupni prihodi porasli su za 16,5 posto, a izvoz čak za 22 posto u odnosu na 2023. godinu. Udio izvoza u ukupnim prihodima dosegnuo je 73,2 posto, pri čemu lučke slobodne zone bilježe znatno veći izvozni udio od kopnenih.

No, daleko je to od financijskih pokazatelja prije 2013. godine kada je u Hrvatskoj poslovalo čak 14 slobodnih zona. Taj trend pada broja slobodnih zona povezan je s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, čime su one izgubile dio nekadašnje atraktivnosti.

Ipak, kako bi se očuvalo poslovanje u slobodnim zonama, pristupilo se izradi novog Zakona o slobodnim zonama, kojim se predlaže ukidanje koncesijske naknade za slobodne zone te je snižavanje kriterija koji se odnose na udio izvoza u ukupnom prihodu svih korisnika zone, a koji je smanjen s 50 posto na 33 posto.

“Korisnici slobodnih zona imaju i koristi od poslovanja u slobodnim zonama, jer carinu i PDV plaćaju tek kada naplate proizvod na trećem tržištu, što im pojednostavljuje poslovanje i novčani tijek”, istaknuo je prilikom prvog čitanja spomenutog Zakona državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivan Rakoci.

Predlagatelji Zakona istaknuli su i to da se olakšavanjem poslovanja u slobodnim zonama nastoji očuvati zaposlenosti i konkurentnost tvrtki koje tamo posluju, kao i ubrzati protok roba i u sluga, što se tijekom korona krize pokazalo izuzetno korisnim.

Tijekom rasprave najviše se pitanja zastupnika odnosilo se na prijedlog da se godišnje izvješćivanje o poslovanju slobodnih zona pojednostavi, i to tako da se izvješće ubuduće podnositi samo Vladi, a ne Hrvatskome saboru.

Pritom je državni tajnik Ivan Rakoci pojasnio kako je riječ o 48 tvrtki koje posluju unutar slobodnih zona, dok je u Hrvatskoj registrirano 180.000 poslovnih subjekata, te se njihov udio u hrvatskom gospodarstvu mjeri u promilima. Stoga predlagatelji Zakona smatraju da nema potrebe opterećivati sustav dodatnim izvješćivanjem.

Zastupnici su pak mišljenja da se ne radi o pojednostavljenju pravila, već se Vladi daje diskrecijsko pravo odlučivanja oko slobodnih zona, bez izvještavanja Hrvatskog sabora.

Zakon će još u drugo čitanje u Saboru, a nakon toga se očekuje da bi trebao stupiti na snagu.