Skoro četvrtina europskih tvrtki doživi ICT sigurnosne incidente

Godine 2022. oko 22 posto poduzeća u EU-u doživjelo je ICT sigurnosne incidente koji su uzrokovali, na primjer, nedostupnost ICT usluga, uništavanje ili oštećenje podataka i otkrivanje povjerljivih podataka.

Finska je s 44 posto imala najveći udio poduzeća koja su prijavila ICT sigurnosne incidente, ispred Nizozemske i Poljske (obje 30 posto), dok su Bugarska (11 posto), Portugal i Slovačka (obje 12 posto) zabilježile najmanji udio, podaci su Eurostata.

Poduzeća mogu implementirati niz ICT sigurnosnih mjera, praksi i postupaka kako bi spriječili incidente i osigurali integritet, dostupnost i povjerljivost svojih podataka i ICT sustava.

Godine 2022. oko 92 posto poduzeća u EU-u koristilo je barem jednu ICT sigurnosnu mjeru. Među zemljama EU taj se udio kretao od 75 posto u Grčkoj i 79 posto u Mađarskoj do 98 posto u Danskoj i Finskoj.

Hrvatska je na 67.4 posto u vezi korištenja bar jedne ICT mjere od strane poduzeća.

Najčešće mjere i informiranje o sigurnosnim obvezama ICT-a

Najčešće korištene mjere bile su: jaka autentifikacija lozinkom (82 posto poduzeća u EU), sigurnosno kopiranje podataka na zasebno mjesto ili oblak (78 posto) i kontrola pristupa mreži (65 posto).

Otprilike 58 posto poduzeća u EU-u osvijestilo je svoje osoblje o njihovim obvezama u pitanjima vezanim uz sigurnost ICT-a. Kako bi se to postiglo, 42 posto poduzeća osiguralo je dobrovoljnu obuku o ICT sigurnosti, 21 posto je imalo obveznu obuku o ICT sigurnosti, a 32 posto je uključilo sigurnosne obveze ICT-a u ugovore svojih zaposlenika.

Kako bi ostale učinkovite, sigurnosne mjere i procedure treba redovito dokumentirati i ažurirati, preporuka je. U 2022. više od trećine (37 posto) poduzeća u EU-u imalo je dokumente o mjerama, praksama ili postupcima za ICT sigurnost, a gotovo četvrtina (24 posto) definirala je ili pregledala te dokumente tijekom prošle godine.

Četvrtina poduzeća u EU-u (25 posto) bila je osigurana od incidenata povezanih s ICT-om u 2022.

Trend rasta: E-trgovinu koristi gotovo četvrtina EU tvrtki

ICT sigurnost mora pratiti i sve veći postotak e-poslovanja. E-trgovina nudi poduzećima mogućnost prodaje svoje robe ili usluga putem interneta kako bi doprli do kupaca na mreži i tako nadopunili ili zamijenili tradicionalne kanale prodaje kao što je prodaja u trgovini.

U 2023. godini 23 posto poduzeća u EU-u izjavilo je da su provodila e-prodaju u prethodnoj godini, u usporedbi sa 16 posto u 2013. godini.

Oko 20 posto poduzeća u EU-u koristilo je web stranice ili aplikacije za prodaju svoje robe ili usluga, takozvanu web prodaju, dok je mali udio (6 posto) koristio elektroničku razmjenu podataka (EDI). Oko 17 posto poduzeća prodavalo je robu i usluge online putem vlastite web stranice ili aplikacije, dok je 89 posto koristilo tržište e-trgovine.

Gledajući veličinu poduzeća, vidljivo je da je udio velikih poduzeća s e-prodajom znatno veći (46 posto) od udjela malih i srednjih poduzeća (22 posto). Među zemljama EU-a Litva je imala najveći udio poduzeća koja prodaju putem interneta (39 posto), ispred Švedske (38 posto) i Danske (37 posto), dok su Rumunjska i Luksemburg (obje 13 posto) imale najmanji udio.

Hrvatska je na 30,2 posto u vezi udjela poduzeća koja prodaju putem interneta.

E-prodaja isto raste, čini 18 posto prometa poduzeća u EU

Gledajući promet ostvaren e-prodajom, 2023. poduzeća u EU-u izvijestila su da je to činilo 18 posto njihovog ukupnog prometa, što je povećanje u usporedbi s 13 posto u 2013. Taj je udio bio veći za velika poduzeća (23 posto) nego za mala i srednja poduzeća (12 posto).

Najveći udio prometa od e-prodaje imala je Češka (30 posto), ispred Danske (29 posto) i Irske (28 posto), dok su najmanji udjeli imali Bugarska (6 posto), Grčka (7 posto) i Latvija (10 posto).