Sirija prvi put u 14 godina nastavlja izvoz nafte

Sirijsko ministarstvo energetike objavilo je nastavak izvoza teške nafte iz zapadne luke Tartus prvi put u 14 godina.

“U skladu s vladinim direktivama i planovima Generalne direkcije za naftu pri Ministarstvu energetike, s ciljem jačanja prisutnosti Sirije na inozemnim naftnim tržištima, danas je – po prvi put nakon više godina – iz naftnog terminala u Tartusu izvezeno 600.000 barela teške nafte na tankeru Nissos Christiana za potrebe tvrtke P-Serv Energy“, navedeno je u objavi ministarstva na društvenim mrežama.

Ovo postignuće, kako je navedeno, predstavlja važan korak u oživljavanju naftnog sektora i proširenju suradnje s međunarodnim kompanijama, uz najavu nastavka izvoznih operacija u narednom razdoblju.

U lipnju je Sirija ponovno izvezla nesirove naftne derivate iz rafinerije Banias u pokrajini Tartus, s početnom pošiljkom od 30.000 metričkih tona poslanih na međunarodna tržišta. Baniyas, smješten oko 35 kilometara sjeverno od Tartusa, mali je, ali strateški važan obalni grad u kojem se nalazi najveća sirijska rafinerija nafte i naftna luka specijalizirana za izvoz i uvoz sirove nafte, navodi Euronews.

Godine 2010., prije izbijanja građanskog rata, nafta je činila 20 posto sirijskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), polovicu izvoza i više od 50 posto državnih prihoda. Sirija je nekada proizvodila 390.000 barela nafte dnevno, ali je proizvodnja naglo smanjena, dosegnuvši samo 40.000 barela dnevno u 2023. godini.

Prije nekoliko dana, gubernija Tartus izvijestila je o dolasku prvog teretnog broda u zemlju od ukidanja ekonomskih sankcija Damasku. Brod MJ stigao je u srijedu u luku Tartus, prevozeći 19.000 tona rumunjskog ječma, priopćila je gubernija.

“To je prvi brod te vrste koji je stigao u sirijske luke bez prolaska kroz Tursku ili Libanon”, navodi se u objavi.

U ponedjeljak je američko Ministarstvo financija objavilo uklanjanje sankcija nametnutih Siriji iz Zakona o saveznim propisima, objasnivši da će odluka stupiti na snagu u utorak. Početkom srpnja američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu o ukidanju sankcija koje su Sjedinjene Države nametnule Siriji protiv režima bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada 2011. godine, nakon čega je nekoliko europskih zemalja najavilo ukidanje ekonomskih sankcija Damasku.

Članice Europske unije (EU) suspendirale su u veljači dio sankcija protiv Sirije s trenutačnim učinkom, a to se odnosi i na neke od ključnih sektora kao što su naftu, plin i električnu energiju, bankarstvo, transport i obnovu a promjena je uslijedila nakon što je u prosincu 2024. godine svrgnut dugogodišnji predsjednik Bašar al-Asad.

Poznato je da INA u Siriji ima naftna i plinska polja koja ne može koristiti od 2012. zbog građanskog rata u toj zemlji i međunarodnih sankcija. Iz INA-e su za Financije.hr u veljači rekli da prate razvoj događaja, no da zasad nema promjena naspram dosadašnje situacije.

“Osim informacija iz javno dostupnih izvora, INA nema saznanja u kakvom su stanju naftna i plinska polja kojima ne upravlja gotovo 13 godina”, rekli su tada za naš portal te dodali da kontinuirano prate razvoj situacije te da će ovisno o razvoju događaja u budućnosti menadžment donijeti odluku o nastavku poslovanja u Siriji.

Eksploatacijska polja u Siriji su svojedobno spadala među najvrjedniju INA-inu imovine, a u međuvremenu je bilo medijskih izvješća koja su opisivala bezvlašće na tim prostorima te djelovanje islamskih terorista.