Sever o porezu na dohodak: Građani s manjim primanjima ne mogu iskoristiti porezne olakšice

Od 1. siječnja sljedeće godine na snagu stupa nova porezna reforma u Hrvatskoj, a glavni fokus reforme bile su nekretnine, no uvedene su promjene i kod poreza na dohodak. Ministar financija RH, Marko Primorac, naglasio je da izmjene idu u pravcu povećanja pravednosti poreznog sustava.

Nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) krajem rujna, Primorac je naveo da je porezna reforma bila potrebna zbog nekoliko problema, a to su snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja, nedostatak radne snage, nepravedni poticaji poslodavcima na teret poreznog obveznika i povećanje poreznog opterećenja uslijed inflatornih pritisaka.

Prema novim pravilima, smanjuje se gornja granica više i niže stope poreza na dohodak, ovisno o mjestu prebivališta, te se povećava neoporezivi dio dohotka, odnosno osobni odbitak, s 560 eura na 600 eura.

Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), rekao je za Financije.hr da sindikati nisu previše sretni s odlukom kojom je lokalnim zajednicama ostavljena mogućnost da kreiraju poreznu politiku u sustavu poreza na dohodak.

Naime, u segmentu poreza na dohodak, općine će od 1. siječnja 2025. godine nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Istodobno, kod viših stopa poreza na dohodak, gornja granica za općine bit će 30 posto, za gradove 31, a velike gradove i središta županija 32, dok će za Grad Zagreb biti 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Trenutačno Grad Zagreb nižu stopu poreza na dohodak može utvrđivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine mogu nižu stopu odrediti u rasponu od 15 do 22 posto, a višu od 25 do 33 posto. Kod gradova do 30.000 stanovnika, raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu te 25 i 33,6 posto za višu, dok je kod gradova s više od 30.000 stanovnika raspon od 15 do 23 za nižu i 25 do 34,5 posto za višu.

“Nismo zadovoljni, ali ne zato što bismo im uzimali dio ovlasti, nego zbog toga što imamo dovoljno negativnog iskustva s velikim brojem tih lokalnih zajednica. U nekim zajednicama se ne ponašaju u duhu općeg javnog dobra nego se više traži individualna korist i tamo bi se to lako moglo pretvoriti u neke političke odluke. Jedni će slijediti ono što je na nacionalnoj razini doneseno ili što se promiče kao nacionalna politika, a drugi će raditi suprotno iz nekog svog razloga”, objasnio nam je Sever.

On je 25 godina bio na čelu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), a u 2024. godini je napustio taj položaj i na njegovo mjesto je došao Darije Hanzalek.

“Kada je riječ o sustavu poreza na dohodak, on je svakako u cjelini prihod lokalne zajednice. S jedne strane ima logike u tome što je država odredila jer ako je to prihod lokalne zajednice, onda lokalna zajednica može, do neke razine, odlučiti što će s time. Međutim, ne treba davati previše slobode tim lokalnim zajednicama. Ponavljam, ne zato što bismo bili protiv njihove autonomije nego zato što ta sloboda često ode u krivom smjeru”, ispričao je predsjednik GSV-a.

“Znamo da je lokalnoj zajednici jedan od glavnih prihoda upravo prihod vezan uz porez na dohodak, a ranije je to bio prirez. Sada je tu i ova mogućnost utvrđivanja veće ili manje stope. S te strane i nije loše da su se odredile granice. Lokalne zajednice su ranije, kad su imale i područje prireza, ovisno o svojim apetitima i onome što je im je zapravo trebalo, rješavale neke svoje probleme. Onda su uvodile prirez ili ga nisu uvodile ili su povećavale prireznu stopu, dok su neki ostali na nižoj, unutar onih granica koje su zakonom bile propisane”, dodao je.

“U ovom slučaju, gdje su dobili tu slobodu, to se samo na sličan način prenijelo i na sustav poreza na dohodak. No, u trenutku kada se dogodi da je nekako smanjen prihod od poreza na dohodak, iz bilo kojeg razloga, lokalne zajednice nedostajuća sredstva namaknu negdje drugdje. Znači praktički je ista situacija, samo je možda jednostavnije za slagati. Onda lokalna zajednica, u trenutku kad joj nedostaje novca za neke njezine projekte ili za lokalne usluge, poseže za poskupljenjem određenih usluga, bilo da je riječ o komunalijama, koje su na njezinoj razini, ili nekim drugim uslugama. Ponekad ukida i subvencije te potpore koje je davala stanovništvu zbog toga što joj novac treba za nešto drugo. Koliko god da je dobra ta autonomija lokalne zajednice, ona ipak treba biti uokvirena unutar nekakvog općeg sustava i tu treba tražiti ravnotežu”, kazao je Sever.

Ističe da zbog toga demografi često kažu da je jedan od hrvatskih problema loša ili slaba razvijenost u prostoru te da bi trebalo težiti ujednačenom razvijanju. Bez toga ljudi iz siromašnijih krajeva, gdje su manji prihodi lokalnog stanovništva, napuštaju te krajeve i odlaze u općine ili u gradove koji su izdašniji što se tiče poreza na dohodak i prihoda. To, naravno, nije dobro za društvo u cjelini pa je korisno što je država ipak uspostavila određeni nadzor i odredila početne i završne stope.

Što se tiče visine osobnog poreznog odbitka, koji je povećan s 560 na 600 eura, sindikalna strana već dugo zagovara da se treba podignuti i da kod onih koji imaju najmanje plaće jedino to pomicanje osobnog poreznog odbitka nešto donosi.

“Sada se dogodilo da se pomiče ulaz u drugu poreznu stopu, a to za ove s malim plaćama ne znači ništa. Čak jedan ogroman dio građana uopće ne plaća porez na dohodak jer su im primanja mala. To je zato što uz osobni odbitak, još ako imaju uzdržavanog člana obitelji, već ulaze u neoporezivi dio. Često oni s manjim primanjima nemaju uopće mogućnosti iskoristiti sve porezne olakšice koje su dostupne onima s većim primanjima”, smatra Sever.  

“Na primjer, porezne olakšice vezane uz djecu. Država daje određeni iznos za prvo, drugo i treće dijete. Međutim, najčešće ovi najsiromašniji, s najmanjim primanjima, ako i imaju više djece, zapravo ne mogu iskoristiti tu olakšicu jer nemaju dovoljna primanja. Paradoks je da oni kojima to nije potrebno, jer imaju visoka primanjima, što imaju više djece to dobiju veću olakšicu. Tu se radi o solidnim iznosima, više od 1.000 eura. Dakle, jasno je da je važno, kada se već ne može drugačije, podignuti barem iznos osobnog poreznog odbitka. No, mi smatramo da ga je potrebno dignuti i na više nego što je sada. Dobro je i ovako, ali bilo bi bolje da je to na još većoj razini”, dodao je predsjednik GSV-a.  

Iz GSV-a kažu da će, s obzirom na uvedene promjene, doći do rasta plaća u Hrvatskoj, ali ne puno. Naglašavaju da će građanima koji imaju najmanja primanja jedino pomoći pomak u sustavu osobnog odbitka. Oni koji su imali visoka primanja, njima će se dobit na razini pomicanja granice za ulazak u drugu poreznu stopu pokazati u više stotina eura. Međutim, oni siromašniji mogu računa s 20, 25 ili možda nešto više eura, ali samo kod osobnog odbitka. Zato je potrebno pomaknuti granicu za ulazak u drugu poreznu stopu.

Ona je do sada iznosila 5.950 eura i jedan cent, u bruto iznosu, a već s dva centa se prelazilo u drugi razred. Dakle, to je visoka plaća i mali broj ljudi u Hrvatskoj ima tolika primanja.

“Time se mogu pohvaliti samo članovi i predsjednici uprava ili visoko pozicionirani menadžeri u dobrim tvrtkama. Oni će od pomicanja porezne granice za drugu stopu imati koristi, ali običan puk, sasvim sigurno ne. Moglo bi se reći da trenutačno u Hrvatskoj imamo takozvani flat tax ili jednu poreznu stopu koja je poravnala sve jer najveći dio plaća uopće ne ulazi u drugu stopu”, kazao nam je Sever.

Ministar Primorac je tijekom predstavljanja nove porezne reforme rekao i da će povratnici u Hrvatsku biti oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina ako su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine. Cilj ove promjene je da privuče ljude da se vrate u Hrvatsku kako bi se nadoknadio nedostatak radne snage koji je trenutačno jedan od najvećih problema za poslodavce. Uz to, radi se i na privlačenju stranih radnika te edukaciji istih.

Ta odluka podijelila je hrvatsku javnost jer mnogi smatraju da nije u redu i da se radi o diskriminaciji dijela ljudi koji su se žrtvovali i ostali u Hrvatskoj te cijelo vrijeme plaćali poreze. Kažu i da bi navedena stavka porezne reforme mogla potaknuti ljude da napuste Hrvatsku jer će računati na to da će biti oslobođeni poreza kada se vrate.

No, postoji i druga strana koja podržava tu odluku. Sever ističe da cilj odluke nije samo privući one koji su otišli prije par godina i koji sada žive u nekoj od bližih zemalja kao što su Austrija, Njemačka ili Francuska, nego žele privući iseljeništvo iz treće ili četvrte generacije.

“Misli se na iseljeništvo koje je napustilo Hrvatsku prije tko zna koliko godina, čiji su djedovi ili roditelji otišli davno. Posebno ako su otišli u prekomorske zemlje, naročito u Čile ili Argentinu, taj dio gdje ima dosta hrvatskih iseljenika. Tamo gdje kod mladih ljudi postoji romantičarski pogled na domovinu koji su u njih utkali roditelji i koji bi se rado vratili, njima treba pomoći. Oni bi rado učili jezik i upisali se u hrvatske škole te na hrvatske fakultete. Treba im pomoći da se vrate i da im ovdje bude ugodno. To je investicija iz javnog novca kao što je i investicija za strane radnike, samo u drugom smjeru”, rekao je Sever.

“Ovdje bi naši iseljenici bili oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u razdoblju od pet godina, ali nisu oslobođeni plaćanja doprinosa. Niti za zdravstveno, što plaća poslodavac za njih, niti za mirovinsko, što uplaćuju oni. S druge strane, kada gledamo što trebamo uložiti za strane radnike, ako ih želimo integrirati, jasno je da sve to košta. Moramo im pomoći da se osjećaju ugodno u hrvatskom društvu, da se osjećaju kao članovi zajednice, i moramo uložiti u njihovu edukaciju. Ne smijemo ih getoizirati i dovesti do toga da osjećaju otpor zajednice prema sebi jer će onda oni raditi otpor prema zajednici. To smo vidjeli u mnogim zemljama kao što su Francuska i Belgija jer o tome nisu vodili računa. Dodatno će nas koštati i ako želimo krenuti u humano spajanje obitelji, jer u pravilu dođe jedan član obitelji”, objasnio je i dodao da se Hrvati trebaju ponašati kao humano društvo, a sve to ima svoju cijenu.

Zato smatra da odluka prema kojoj su povratnici oslobođeni poreza na dohodak nije pogrešna i nije bacanje novca. Iako, nije siguran da će baš taj dio potaknuti mnoge iseljene Hrvate da se vrate pa je potrebna nekakva kombinacija mjera, a ovo je samo jedna od njih. Zadovoljan će biti ako se zbog toga vrati i samo nekoliko ljudi.

Nadalje, novom reformom poslodavcima se ukida oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje mladih zaposlenika. Ministar Primorac je napomenuo da to oslobođenje ne utječe na plaću zaposlenika, jer im nije zbog toga plaća bila veća, ali predstavlja određenu subvenciju poslodavcima pa se zato ukida.

“Sa sindikalne strane pozdravljamo tu odluku. Smatramo da neće umanjiti mogućnost mladima za zapošljavanje jer u Hrvatskoj poslodavcima treba radna snaga. Kod nas je mlada radna snaga u pravilu visoko obrazovana ili barem kvalitetno obrazovana i za njih itekako ima posla. Ne treba javnim novcem plaćati poslodavcima da zapošljavaju naše mlade jer im ti ljudi trebaju, a sredstva koja su se gubila zbog toga možemo preusmjeriti u neka druga područja gdje će biti puno korisnija”, naglasio je Krešimir Sever.

Trenutačno je situacija na tržištu rada takva da se može relativno lako naći posao, ali je pitanje uspijevaju li mladi naći posao u zanimanjima za koja su se školovali. U tom segmentu ima prostora za napredak i treba razmisliti kako se to može promijeniti.

Problem je što u Hrvatskoj nema dovoljno posla za visoko obrazovane. Ima posla za strukovno obrazovane, ali oni sa strukovnim obrazovanjem mogu biti bolje plaćeni u inozemstvu pa obično odlaze iz Hrvatske u potrazi za boljim životom. Kako bi se situacija popravila moraju se uvesti razne promjene, a jedna od njih je i restrukturiranje tvrtki.

Prema istraživanju koje je proveo McKinsey & Company o budućnosti rada u Hrvatskoj, jasno je da će veliki broj ljudi u sljedećih nekoliko godina izgubiti posao zato što će ih zamijeniti umjetna inteligencija. Naveli su da je nužno na vrijeme krenuti u prekvalifikaciju i dokvalifikaciju ljudi, dok još imaju posao. No, mali broj poslodavaca je to prepoznao, ističe Sever.

Otkrio nam je i što bi promijenio u novoj poreznoj reformi, a jedna od promjena bila bi dodatno dizanje osobnog odbitka. Kaže da se zalažu i za uvođenje još dvije stope. Jedna bi bila niža od prve, a jedna viša od druge stope. Smatra da će se povećanjem broja poreznih stopa povećati i društvena pravednost. Tako će oni koji više imaju više i davati.

“Treba uvesti promjene i u sustav potpora, osim ovog osobnog poreznog odbitka i olakšica za uzdržavane članove obitelji. Primanja roditelja ne bi trebala utjecati na to hoće li dobiti određene povlastice za djecu. Roditelji bi morali dobiti potpore neovisno o tome kolike su im plaće. Postoji još niz stvari koje bi se mogle poboljšati. Mi na sindikalnoj strani smo apsolutno protiv toga da se povećavaju neoporeziva davanja. Sada je vrlo jasno da se ni nije išlo u tom pravcu, osim za ona davanja koja su pravilima utvrđena da im se iznos veže uz neoporezivi dio plaće. Tu treba biti vrlo oprezan. Mi smo već previše otišli u ta neoporeziva davanja. Naravno da ljudima paše da na ruke dobiju više, poslodavca to košta i manje, a pritom će sutra razmišljati što im je s uplatom za mirovinsko kad budu imali malu mirovinu jer su imali male uplate”, zaključio je Sever.