Početkom tjedna počela je godišnja konferencija u Bruxellesu o proračunu EU za 2024. godinu tijekom koje je izlaganje održala i Kristalina Georgieva, izvršna direktorica MMF-a.
Portal Financije.hr vam donosi glavne crte izlaganja, koje se tiču trenutne situacije i budućnosti Europske unije u vezi unutarnje i vanjske gospodarske politike.
Georgieva je, podsjetimo, sedam godina i sama radila u Europskoj komisiji, uključujući službu potpredsjednika za proračun i ljudske resurse – tako da je dobra poznavateljica europskih prilika. „Moje će primjedbe imati tri dijela. Prvo, neka razmišljanja o globalnom okruženju, teškom mjestu za trgovinske nacije. Drugo, nekoliko riječi o EU-u sljedeće generacije, uz napomenu o njezinim dosadašnjim uspjesima i osvrt na početne lekcije. I onda, za kraj, kratki pregled mojih misli o daljnjem putu.“, najavila je u uvodu.
Globalno okruženje – vidi se i sunce i neki tamni oblaci
„Da počnem sa suncem. Nakon globalnog naleta inflacije do razina koje mnogi ljudi nikada nisu vidjeli u životu, čini se da stroga monetarna politika ECB-a radi svoje. Ovo je nešto oko čega moram biti pažljiva jer još nije gotovo. Ali, da, izgleda obećavajuće: inflacija se spustila sa svojih uznemirujuće visokih vrhova i nema duboke recesije u Europi.“, iznijela je prvo pozitivnu stvar u vezi situacije s inflacijom.
Uz to je upozorila kako “glavne središnje banke više neće marširati u korak, kao što su činile tijekom nedavnog ciklusa podizanja stopa. Ne. Od sada će svaka valutna zona morati zacrtati svoj vlastiti put. Nazire se razlika u kamatnim stopama, a možda i neka kretanja tečaja”.
Kao glavni problem Georgieva vidi – rast
„Naši izgledi za svjetsko gospodarstvo pokazuju da se globalno gospodarstvo vraća na prilično slab trend rasta. Da, američka ekonomija još uvijek izgleda kao da radi iz sve snage, ali to vjerojatno neće potrajati. U Kini problemi s nekretninama utječu na izglede. U Europi rast produktivnosti zaostaje, odražavajući mnogo manje privatnih ulaganja u nove tehnologije nego u Sjedinjenim Državama. Zbog toga kažemo da je od ključne važnosti nastaviti strukturne reforme i povećati inovacije i ulaganja. Europi je potreban brži rast produktivnosti, a to znači reforme — uključujući one transformacijske u energetskim i digitalnim arenama te dovršenje jedinstvenog tržišta.“, analizirala je potrebu dostizanja globalnog tehnološkog razvoja.
Kao drugi najveći problem za EU Georgieva vidi u – dugu.
„Nakon dva golema šoka – pandemije i šoka u opskrbi energijom izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu – mnoge zemlje snose vrlo težak teret javnog duga. Zbog toga kažemo da mnoge zemlje sada moraju provoditi razumnu, dobro artikuliranu srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju kako bi ponovno izgradile rezerve—naravno, prikladno prilagođene specifičnostima zemlje. Nizak rast, visok dug. Nije dobro mjesto za početak velikog pokretanja opskrbe čistom energijom i borbe protiv klimatskih promjena. Ali budimo jasni: ako ne pobijedimo u borbi protiv klimatskih promjena, cijelo čovječanstvo zajedno, svi ćemo patiti.“, upozorila je.
Živimo u razdoblju napetosti
U MMF-u su zabrinuti zbog bilateralnih trgovinskih borbi, podizanja trgovinskih barijera, ekonomske prisile.
„Oni su štetni za globalni rast i štete našoj sposobnosti rješavanja globalnih problema. Mi ne stvaramo nacionalnu politiku – a pogotovo ne politiku nacionalne sigurnosti. Ono što radimo jest da uzimamo vitalne znakove ekonomija naših članova i kvantificiramo troškove i koristi izbora koje naši članovi donose.“, istaknula je.
Istraživanje MMF-a pokazuje da je od ruske invazije na Ukrajinu rast trgovine između zemalja u politički udaljenim blokovima usporio za 2,4 postotna boda više od trgovine među onima koje su blisko povezane.
Next Generation EU (NGEU)
NGEU je 2020. pandemijske godine predstavljao veliko proširenje proračuna EU, financirano zajedničkim zaduživanjem, s isplatama do kraja 2026. godine.
„Ovo je bilo bez presedana. Do 800 milijardi eura potpore EU-a nacionalnim proračunima financirane obveznicama. Ne samo za oporavak od pandemije, već i za pomoć u financiranju digitalizacije i Green Deala te za poticanje prijeko potrebnih strukturnih reformi za podizanje potencijalnog rasta. Poslati namjeran signal solidarnosti, uključujući solidarnost s turističkim gospodarstvima južne Europe koje su tako teško pogođene pandemijom, kao i s manje bogatim državama članicama.“, pojasnila je značaj zajedničkog proračuna za oporavak članica od pandemije koronavirusa.
„NGEU ga je nadogradio preuzimanjem izravnog pristupa temeljenog na učinku, pri čemu se isplate u nacionalne proračune vrše u potpunosti na temelju stvarnih prekretnica i postignutih ciljeva. X broj novih vjetroturbina. Y broj novih solarnih farmi. Z broj novih internetskih veza. I, možda najvažnije od svega, teške, ali neophodne strukturne reforme, potaknute stvarnim novcem.“, pojasnila je smjer u kojem se treba ulagati proračun kako bi europsko gospodarstvo postalo konkurentnije, pogotovo u vezi zelene tranzicije i digitalizacije.
Zajednički odgovor potreban i za buduće izazove
Možda nije tako dramatično kao pandemija, ali izazovi s kojima se EU suočava u budućnosti također zahtijevaju zajednički odgovor: „U vrijeme geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti, politički izbori imat će veliku važnost.“
Jedan od najjasnijih slučajeva za zajedničko djelovanje, prema šefici MMF-a, može se naći u područjima klimatske i energetske sigurnosti.
Kao što će pokazati novi dokument MMF-a koji izlazi krajem mjeseca, ciljevi europske klimatske i energetske sigurnosti u potpunosti su komplementarni.
„Za one od vas koji traže dobro štivo, obratite pozornost na rad pod nazivom “Energetska sigurnost dobiva od jačanja europske klimatske akcije”. Kao što je pokazao nedavni šok u opskrbi plinom, Europa će ostati ranjiva sve dok je ovisna o uvezenim fosilnim gorivima. U samo jednoj godini – 2022. – račun za uvoz fosilnih goriva u EU udvostručio se, na više od 5 posto BDP-a. Ozelenjavanje opskrbe energijom u Europi najbolje je rješenje za energetsku sigurnost. Nitko ne može zatvoriti ni vjetar ni sunce!“, naglasila je Georgieva.
„Znamo, međutim, da će veličina dodatnih ulaganja potrebnih da se stigne odavde do tamo – do neto nulte emisije do 2050. i do energetski sigurne Europe – biti ogromna. Osiguravanje da se ova tranzicija dogodi usprkos bezbrojnim drugim fiskalnim pritiscima zahtijeva inteligentan pristup.“, upozorila je.
Pročitajte još:
Još jednom, istaknula je, EU se treba ujediniti—s fokusom na pomoć u povećanju javnih i privatnih ulaganja u najisplativija i najučinkovitija područja.
„Molim vas da uspostavite novi višegodišnji financijski okvir koji je razmjeran ogromnim izazovima koji su pred nama. Molim vas sve: nemojte samo činiti ono što bi moglo biti popularno kod kuće, činite ono što je ispravno za Europu! Europa je zajedno jača, Europa je zajedno bogatija, Europa je važnija zajedno.“, poručila je Georgieva na kraju obraćanja europskim političarima.
