Europska središnja banka trebala bi imati manju bilancu i omogućiti bankama da posuđuju iz nje kada im treba gotovina, rekla je članica uprave ESB-a Isabel Schnabel za Reuters.
Budući da je era niske inflacije i nulte kamatne stope sada naizgled završena, ESB mora odlučiti kako želi pomoći bankama eurozone s likvidnošću u nadolazećim godinama, davanjem zajmova ili kupnjom obveznica od njih.
Schnabel je branila svoje mišljenje o sustavu u kojem banke biraju koliko će posuditi od ESB-a dok je njezin kolega u upravnom odboru Philip Lane zagovarao kupnju obveznica ili dugoročne zajmove, prenosi Reuters. Rekla je da njezin pristup “vođen potražnjom” odgovara eurozoni, čijih 20 zemalja ima različite ekonomske snage i imaju zasebne bankarske sustave.
“Sustav vođen potražnjom prikladan je za heterogenu valutnu uniju koja može biti sklona fragmentaciji”, rekla je Schnabel.
“Takav sustav također vjerojatno ograničava veličinu bilance središnje banke”, dodala je.
Priznala je, međutim, da bi “moglo imati smisla kombinirati različite alate”, sugerirajući da kreatori politika možda trebaju tražiti kompromis u ovoj složenoj, ali ključnoj raspravi za financijski sustav eurozone.
Schnabel je tvrdila da su u ovom slučaju dugoročniji zajmovi bolji od kupnje imovine jer sežu dublje u bankarski sektor, dok se novac od kupnje obveznica obično koncentrira oko ograničenog broja većih subjekata.
Kreatori politika iz bogatih zemalja sjeverne eurozone vjerojatno će podržati njen stav, dok će oni na jugu bloka, koji se u većoj mjeri oslanjaju na kupnju obveznica ESB-a, vjerojatnije biti u Laneovom taboru.
U dokumentu koji je objavilo Laneovo osoblje navodi se da bi ESB trebala više nego prepoloviti svoje zalihe obveznica na 1,5 bilijuna eura (1,63 bilijuna dolara) do sredine 2026. prije nego što nastavi s kupnjom kako bi poduprla kreditiranje banaka. Autori su otkrili da banke daju više kredita kada imaju ove “neposuđene rezerve” nego kada moraju koristiti središnju banku, te da bi posjedovanje previše obveznica bilo bolje za ESB nego da ih se riješi.
Pročitajte još:
Schnabel je na to rekla kako je bolje pustiti banke da biraju “jer ne znamo točno kakva je potražnja”. Ipak, procijenila je da će minimalna veličina bilance ESB-a, koja trenutačno iznosi sedam trilijuna eura, ostati “otprilike tri puta veća nego prije globalne financijske krize”, kada je premašila bilijun eura, isključivo kao rezultat tzv. autonomnih faktora.
Rasprava se usredotočuje na dva alternativna sustava, jedan u kojem ESB osigurava dovoljne rezerve kako bi zadržao “donji prag” ispod stope tržišta novca, poput Federalnih rezervi, i drugi u kojem posuđuje bankama po “gornjoj” stopi, poput Banke Engleske.
Schnabel je kazala da bi svaka nova aukcija dugoročnih zajmova “morala biti ponuđena po tržišnim stopama”, a ne po subvencioniranim stopama kao u prošlom desetljeću, kada su takvi zajmovi bili glavni oslonac financiranja banaka.
