SAD uvodi carine od 100 posto na kineska električna vozila

Sjedinjene Američke Države povećavaju carine na električna vozila iz Kine s 25 posto na 100 posto, priopćila je Bijela kuća, nakon niza oštrih mjera kojima administracija Joea Bidena nastoji ograničiti uvoz iz te zemlje. Nove carine primjenjivat će se ne samo na električna vozila nego i na baterije i solarne panele, poluvodiče, lučke dizalice i neke medicinske proizvode poput zaštitnih maski.

„Današnja objava je odraz predanosti predsjednika Joea Bidena brizi za američke radnike. Kada smo suočeni s nepoštivanjem pravila konkurentnosti i nepoštenim praksama iz inozemstva, predsjednik će iskoristiti sve što mu je na raspolaganju da zaštiti američke radnike i industriju“, dodaje Bijela kuća u priopćenju.

Prema podacima američke vlade, ove mjere utjecat će na izvoz iz Kine koji iznosi 18 milijardi dolara.

„Važno nam je da preduhitrimo novi porast kineskog izvoza i njihov kontinuirani pritisak na cijene koji otežavaju konkurentnost američkih čeličana“, rekao je predsjednik SAD-a tijekom i dodao da njegovi postupci nemaju “nikakve veze s izborima”.

Bijela kuća tvrdi da su te mjere potrebne, prenosi Hina, jer Kina preplavljuje svjetska tržišta umjetno stvorenim jeftinim izvozom te je Biden reagirao usprkos tome što nastoji stabilizirati odnose s Pekingom, rekla je Lael Brainard, direktorica Nacionalnog gospodarskog vijeća.

Donesene odluke su rezultat četverogodišnje revizije postojećih carina koje je bivši predsjednik Donald Trump uveo u svom trgovinskom ratu protiv Kine a SAD je, nakon objave mjera za gospodarski rast Kine, promptno reagirala i rekla da neće prihvatiti da nove industrije budu desetkovane kineskim uvozom.

David Lekaj, poslovni savjetnik za euroazijsko tržište iz Eurasia Business Platform (think-tank initiative), za Financije.hr je rekao da kineske tvrtke nastoje već godinama zaobići carine SAD-a i EU-a na različite načine.

„Jedan od načina je transshipment u Meksiku, koji kao član Sjeverno-američkog sporazuma o slobodnoj trgovini (Nafta) može izvoziti robu na tržište SAD-a po puno nižim carinama od Kine. Drugi trend je “nearshoring” – ili premještanje proizvodnih kapaciteta bliže kupcima kako bi se ograničila ranjivost na geopolitičke napetosti – što rekonstituira kineski globalni trag. Kineski izravni tokovi ulaganja u Maleziju, Indoneziju i druge zemlje koje se smatraju korisnim “nearshoring” zemljama su u porastu. Ali ako se zakoni u SAD-u i EU-u promijene kako bi uključili dodatna ograničenja kineskog vlasništva nad tvornicama izvan Kine, migracija kineskih tvornica mogla bi se na kraju pokazati neučinkovitom“, rekao je Lekaj.

Za očekivati je da će Peking uzvratiti mjerama odmazde, pogotovo jer je već potkraj travnja Kina usvojila Zakon o carinama koji glavnim trgovinskim partnerima jasno poručuje da mogu očekivati protumjere ako uvedu dodatne carine na kinesku robu.

Zakon će stupiti na snagu 1. prosinca 2024. godine, a sadrži niz zakonskih odredbi koje se odnose na carine na kineski uvoz i izvoz. Peking je pripremio odredbe o poreznim poticajima i mogućim protumjerama za zemlje koje prekrše trgovinske sporazume.