SAD i EU dogovorili trgovinski sporazum po kojem će carine na uvoz europske robe biti 15 posto

Ursula von der Leyen i Donald Trump prilikom sastanka u škotskom mjestu Turnberry, 27. srpnja 2025. Foto: Fred Guerdin / Europska komisija

Europska unija i SAD su u nedjelju navečer sklopili okvirni trgovinski sporazum kojim je Washington uveo uvoznu carinu od 15 posto za većinu robe iz EU, čime je izbjegnuto rasplamsavanje trgovinskog rata između ta dva partnera koji zajedno čine gotovo trećinu globalne svjetske trgovinske razmjene.

Nakon višemjesečnih pregovora, američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavili su dogovor nakon sastanka na Trumpovom luksuznom golf terenu u zapadnoj Škotskoj. Trump je ranije ovog mjeseca prijetio da uvođenjem carine od 30 posto na europski uvoz, što bi stupilo na snagu 1. kolovoza u slučaju da dogovor nije postignut.

Trump je novinarima rekao da se Europska unija obvezala da će uložiti oko 600 milijardi dolara u SAD i da će značajno povećati kupovinu američkog ukapljenog plina i vojne opreme. Sporazum s EU je veći od dogovora s Japanom potpisanim prošlog tjedna teškog 550 milijardi dolara.

Von der Leyen je opisala Trumpa kao oštrog pregovarača i rekla da će se carina od 15 posto primjenjivati na sve vrste proizvoda, rekavši novinarima da je to bilo “najbolje što smo mogli dobiti.”

“Imamo trgovinski sporazum između dva najveća gospodarstva na svijetu, i to je velika stvar. To je ogromna stvar. To će donijeti stabilnost. To će donijeti predvidljivost,” kazala je Von der Leyen. Sporazum je u ključnim dijelovima sličan okvirnom sporazumu kojeg je SAD dogovorio s Japanom – ali poput njega mnoga pitanja ostavlja otvorena, popit primjerice carinske stope za žestoka alkoholna pića, što je točka prijepora s obje strane Atlantika.

Sporazum, za kojeg je Trump rekao da uključuje europsku obvezu kupovine 750 milijardi dolara vrijednih energenata u naredne tri godine, i “stotina milijardi dolara” za kupovinu naoružanja, predstavlja dobru vijest za brojne europske kompanije, uključujući Airbus, Mercedes-Benz i Novo Nordisk.

Njemački kancelar Friedrich Merz pozdravio je sporazum, rekavši kako se njime izbjegava trgovinski sukob koji bi teško pogodio njemačko gospodarstvo koje se temelji na izvozu, kao i veliki njemački automobilski sektor. Njemački proizvođači, kao što su Volkswagen, Mercedes i BMW, bili su neki od najteže pogođenih američkom carinom od 27,5 posto na američki uvoz automobila i autodijelova koja je trenutačno na snazi. Novim dogovorom carina bi se trebala gotovo prepoloviti.

Ipak, mnogi u Europi i dalje će smatrati da je “osnovna stopa” od 15 posto previsoka, u usporedbi s europskim težnjama s početka pregovora da će uspjeti osigurati nultu stopu carina. Bernd Lange, njemački Socijaldemokrat koji je na čelu odbora za trgovinu Europskog parlamenta, rekao je kako su dogovorene carine neuravnotežene, te da će velika ulaganja Europske unije koje je obećala SAD-u doći nauštrb same EU.

Iako je Von der Leyen rekla da ovim sporazumom neće više biti novih nameta koji bi se kumulativno dodavali postojećim stopama, jedan američki dužnosnik je rekao da Trump i dalje zadržava mogućnost povećanja stopa ako europske zemlje ne ispune svoje ulagačke obveze. Euro je u roku od sat vremena od objavljivanja sporazuma porastao za oko 0,2 posto u odnosu na američki dolar, britansku funtu i japanski jen.

Carsten Nickel, analitičar iz konzultantske kuće Teneo, rekao je za Reuters da je nedjeljni sporazum “samo politički sporazum na visokoj razini” koji ne može zamijeniti pažljivo sastavljen trgovinski sporazum. “Što onda stvara opasnost od različitih tumačenja u hodu, kao što se vidjelo odmah nakon sklapanja američko-japanskog sporazuma.” Iako će se nova carina primjenjivati na većinu proizvoda, uključujući poluvodiče i farmaceutske proizvode – ipak postoje i neke iznimke.

SAD će primjerice zadržati carinu od 50 posto za čelik i aluminij. Von der Leyen je rekla da bi taj namet kasnije mogao biti zamijenjen kvotama, a visoki dužnosnik američke vlade je rekao da su čelnici EU tražili nastavak razgovora o tom pitanju.

Von der Leyen je također rekla da se ukidaju carine s obje strane na zrakoplove, određene kemikalije, određene generičke lijekove, opremu za proizvodnju poluvodiča, neke poljoprivredne proizvode, prirodne resurse i ključne sirovine. “Nastavit ćemo raditi na dodavanju još proizvoda na ovaj popis,” kazala je Von der Leyen, dodavši da se o žestokim pićima još uvijek pregovara.

Neimenovani američki dužnosnik na kojeg se poziva Reuters rekao je da će carinska stopa za komercijalne zrakoplove zasad ostati na nuli, I da će obje strane “zajedno odlučiti” što učiniti nakon što se završi američka revizija tog režima, dodavši da postoje “razumno dobri izgledi” da bi carine na njih mogle biti i niže od 15 posto. Nije određen vremenski okvir za dovršetak istrage, pa se ne zna kada bi to moglo biti.

Američka vlada će sporazum prikazati kao trijumf za Trumpa, koji želi preustrojiti cijelo globalno gospodarstvo i smanjenjiti višedesetljetne trgovinske deficite SAD-a, te je već postigao slične okvirne i nejasne sporazume s Velikom Britanijom, Japanom, Indonezijom i Vijetnamom – iako njegova vlada nije postigla svoj obećani cilj s početka mandata o “90 sporazuma u 90 dana.”

Američki dužnosnici kazali su da je EU pristao na snižavanje nekih “necarinskih barijera” za automobile i neke poljoprivredne proizvode, iako su s druge strane dužnosnici EU rekli da su detalji oko mijenjanja europskih standarda još uvijek u fazi razgovora.

Trump je nakon stupanja na dužnost početkom godine često napadao EU i krivio ju za američki trgovinski deficit s Europom, iako nikad nije spomenuo sektor usluga, u kojem SAD ostvaruje značajan suficit. Deficit američke robne razmjene s EU je 2024. dosegnuo 235 milijardi dolara.

Trump uporno tvrdi da njegove carine donose “stotine milijardi dolara” prihoda za američki državni proračun, i istovremeno odbacuje upozorenja ekonomista da carine povećavaju opasnost od inflacije jer carine poskupljuju sve uvozne proizvode.

Trump je u srpnju zaprijetio da će uvesti carinu od 30 posto na uvoz iz EU, počevši od 1. kolovoza, ako se pregovorima ne postigne sveobuhvatan trgovinski sporazum. Europska unija je u međuvremenu kao odmazdu pripremila carine na robu vrijednu 93 milijarde eura, u slučaju da se ne postigne dogovor o izbjegavanju carina.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari