Analiza koju su izradili stručnjaci s Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG) pokazuje da postoji povezanost između turističke sezone i kretanja cijena u maloprodajnim lancima.
“Hrvatska bilježi izraženu regionalnu heterogenost u većini ekonomskih pokazatelja. Ova analiza istražuje mehanizme formiranja maloprodajnih cijena kako bi se utvrdilo preslikava li se ta heterogenost i na cjenovnu dinamiku. Poseban je fokus na obalnim područjima za koja ispitujemo povezanost lokalizirane turističke potražnje i kretanja cijena u trgovinama”, navode u analizi autori Marina Tkalec i Ivan Žilić.
Analiza je koristila javno dostupne podatke maloprodajnih lanaca čija je svakodnevna objava omogućena odlukom hrvatske Vlade.
Kako navode autori, ti podaci omogućuju izravnu usporedbu cijena identičnih proizvoda unutar istih fizičkih prodavaonica te uključuju širok raspon kategorija kao što su hrana, piće, kozmetika, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine te proizvode za kućanstvo.
“Pritom valja naglasiti da se analiza temelji na jednoj sezoni, onoj iz 2025. godine. Naime, budući da obveza javne objave cjenika vrijedi od 15. svibnja 2025. naš je fokus usmjeren na razdoblje od početka objave do kraja studenog čime je obuhvaćen i realiziran najveći dio turističke sezone”, napominje se u analizi.
Sa ciljem provjeravanja proizlazi li uočena sezonalnost u promjenama cijena doista iz turističke aktivnosti ista se analiza ponavlja po različitim gradovima i općinama.
Rezultati pokazuju da su u obalnim mjestima sezonske oscilacije u korekciji cijena izraženije.
“Prije početka sezone bilježi se razdoblje rasta cijena za veći broj proizvoda, a nakon završetka sezone raste udio artikala kojima cijena pada. Primjerice, 17. lipnja 2025. u obalnim je područjima cijena porasla za 5,4 posto proizvoda u odnosu na prethodni dan dok je pala za 0,1 posto proizvoda čime je neto razlika na taj dan bila najviša. Slična su kretanja vidljiva tijekom cijelog lipnja kada neto pokazatelj ostaje sustavno iznad nule, a u rujnu i listopadu pada ispod nule. Takav obrazac nije prisutan u kontinentalnih mjestima što odražava utjecaj turizma na formiranje cijena u maloprodaji”, zaključuju autori.
Deset gradova i općina s najizraženijom sezonskom oscilacijom su Dugi Rat, Hvar, Omiš, Lopar, Mali Lošinj, Murter, Dubrovnik, Župa Dubrovačka, Jelsa i Supetar.
“Uzmimo za primjer Dugi Rat. Dana 17. lipnja 2025. 86,4 posto proizvoda imalo je višu cijenu nego dan ranije. Slična promjena u suprotnom smjeru dogodila se 17. listopada kada je za 86,6 posto proizvoda cijena pala. Između ta dva datuma, u razdoblju od četiri mjeseca, dnevni udio promjena cijena bio je stabilan i kretao se između jedan i dva posto. S druge strane Hvar, koji također pokazuje sezonalnost, otkriva razlike u kronologiji sezonske prilagodbe. Na Hvaru sezonsko povećanje cijena nastupa ranije nego u Dugom Ratu. Naime, 19. svibnja 2025. 79,8 posto artikala bilo je skuplje nego prethodnog dana. Pad cijena za 78,2 posto artikala uslijedio je 22. rujna 2025. Upravo ovi profili ilustriraju trenutak kada u pojedinom mjestu turistička sezona u maloprodaji započinje, odnosno završava”, ističe se u analizi.
Pročitajte još:
Autori napominju i da na cijene utječe i tko su kupci. Strani turisti često imaju veću platežnu moć, nemaju vremena za detaljno uspoređivanje ponuda i nedostaje im jasna predodžba o tome koliko proizvodi inače koštaju na hrvatskom tržištu. Sve to može dovesti do toga da kupci u jeku sezone manje paze na male promjene cijena.
“Podaci pokazuju da u Hrvatskoj ne postoji jedinstven obrazac kretanja cijena, već su one usko povezane s turizmom. Dok je u unutrašnjosti frekvencija promjena cijena stabilnija, u turističkim središtima promjene prate kretanje sezonske potražnje. Iako se ovi nalazi temelje na podacima iz samo jedne sezone, uočeni trendovi svjedoče prilagođavanju trgovačkih praksi lokalnim tržišnim uvjetima”
, ocjenjuje autorski dvojac.
