Rusija ne planira nova zapljenjivanja europske imovine, što uključuje i europske kompanije i banke – ali spremna je “preispitati svoj stav” ako Europska unija u međuvremenu krene u konfiskaciju zamrznute ruske državne imovine u Europi, rekao je u srijedu dužnosnik ruskog ministarstva financija.
Sredstva ruske države vrijedna oko 250 milijardi dolara ostala su zamrznuta u Europskoj uniji nakon što su SAD i druge Zapadne zemlje zabranili transakcije s ruskom središnjom bankom i ruskim ministarstvom financija nakon što je Moskva krenula u invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Čelnici EU sad razmatraju modele potencijalne upotrebe te zamrznute imovine za financiranje obrane i obnove Ukrajine, na način da se izbjegne direktna zapljena imovine koju žele izbjeći zbog pravnih komplikacija koje bi iz toga proizašle. Oko takvih ideja već su kritike iznijeli i Europska središnja banka (ESB) i neke države članice EU.
U srijedu je zamjenik ruskog ministra financija Aleksej Mojsejev rekao da je Europa dosad uspjela izbjeći direktnu zapljenu ruske imovine u EU, i kazao da će se Moskva također suzdržati od toga osim ako EU ne promijeni ponašanje.
“Zasad još ništa ne plijenimo. Europljani još ne najavljuju konfiskacije, pa to nećemo raditi ni mi, osim ako oni ne naprave prvi korak. Ako to ipak na kraju učine, onda ćemo i mi o tome raszmisliti,” rekao je Mojsejev novinarima na marginama ekonomske konferencije u Moskvi.
Mojsejev je također kazao da nedavna uredba predsjednika Vladimira Putina o ubrzanju privatizacije državne imovine nema nikakve veze s potencijalnim planovima za pljenidbu europske imovine.
U uredbi, Putin je imenovao PSB, banku koja servisira ruski vojno-industrijski kompleks i koja je pod sankcijama Zapada, kao glavnog vladinog agenta u planiranoj rasprodaji državne imovine. Uredbom je uveden i novi mehanizam ubrzane prodaje, koji zahtijeva obvezno vrednovanje imovine u roku od 10 dana od potpisivanja ugovora o takvoj evaluaciji, te bržu registraciju prava vlasništva.
U tekstu uredbe navodi se da su te mjere odgovor na “neprijateljske” korake SAD-a i njegovih saveznika, što je potaknulo nagađanja da je Putin osmislio tu uredbu kako bi Rusija mogla uzvratiti brzom odmazdom u slučaju da Europa krene u zepljene zamrznute ruske imovine.
Međutim, Mojsejev je u srijedu kazao da privatne europske tvrtke i banke koje još uvijek posluju u Rusiji nije zaplijenila ruska država, te da stoga ni nisu predmet nove uredbe o privatizaciji. “To se ne tiče europske imovine. Nitko ne razmišlja i ne raspravlja o tim pitanjima,” rekao je Mojsejev, ustvrdivši da je stvarna svrha dekreta stvoriti novi kanal za prodaju državne imovine.
Pročitajte još:
Ruske vlasti su od početka rata u Ukrajini zaplijenile imovinu u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara, što u nekim slučajevima uključuje i imovinu kompanija iz Zapadnih zemalja koje su prestale s poslovanjem u Rusiji. Brojne velike ruske domaće tvrtke također su promijenile vlasnika, često puta na temelju optužbi za korupciju, navodnih kršenja propisa o privatizaciji, ili zbog lošeg upravljanja.
Val nacionalizacije koji je uslijedio je bio najveća preraspodjela imovine još od devedesetih godina, kad je nekadašnja sovjetska državna imovina prodavana privatnim ulagačima po povoljnim cijenama. Ovaj put, dužnosnici ruske vlade kažu da im je prioritet brzo pronalaženje novih privatnih vlasnika te zaplijenjene imovine. “Radi se o velikim količinama imovine, i sad ihe je potrebno brzo nekome prodati,” rekao je Mojsejev.
