Rusija i Kina potpisale sporazum o novom plinovodu iako još uvijek nema dogovora o cijeni plina

Rusija je dogovorila s Kinom povećanje isporuke prirodnog plina i potpisala sporazum o izgradnji novog plinovoda Sila Sibira 2, iako Moskva i Peking još uvijek nisu u stanju postići dogovor oko cijene za taj projekt, koji bi trebao biti jedan od najskupljih plinskih projekata na svijetu, kazao je Gazprom u utorak.

Partnerstvo između Kine, najvećeg svjetskog potrošača energije, i Rusije, najvećeg svjetskog proizvođača prirodnih resursa, ojačalo se i produbilo nakon što su Zapadne zemlje Moskvi uvele sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu 2022.

Produbljivanjem odnosa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kineski lider Xi Jinping pokazuje da može pružiti otpor pritisku SAD-a koji pokušava prisiliti Kinu da okrene leđa Moskvi. No, s druge strane, izostanak napretka u pregovorima oko cijena plina koji bi se trebao slati plinovodom Sila Sibira 2 upućuje na to da Peking također traži veliki popust od Rusije.

Nakon što je zbog sankcija izgubila vrlo unosni dio europskog tržišta plina Rusija se okrenula prema Kini. Ruska državna plinska tvrtka Gazprom već godinama traži da se potigne sporazum o izgradnji novog plinovoda, kapaciteta isporuke 50 milijardi kubičnih metara (bcm) godišnje Kini, kroz Mongoliju, iz plinskih polja na arktičkom poluotoku Jamal.

Alexei Miller, predsjednik uprave Gazproma, rekao je ruskim novinskim agencijama da je s Pekingom postignut sporazum o povećanju opskrbe već postojećim plinovodom Sila Sibira 1, koji se proteže od istočnog Sibira do Kine, na 44 bcm godišnje, sa sadašnjih 38 bcm. “Danas je potpisan pravno obvezujući memorandum o izgradnji plinovoda Sila Sibira 2 i tranzitnog plinovoda Sojuz Vostok kroz Mongoliju,” kazao je Miller. Sojuz Vostok bi trebao biti dio Sile Sibira 2 koji prolazi kroz Mongoliju.

Međutim, cijena plina koji će se isporučivati plinovodom – jedan od ključnih faktora za planiranje troškova izgradnje plinovoda i načina na koji će se ti troškovi podijeliti među uključenim stranama – bit će odvojeno dogovorena, prenijela je ruska državna agencija TASS.

Cijena bi u svakom slučaju, kazao je Miller, trebala biti niža od cijene koju Gazprom trenutno naplaćuje europskim kupcima, i to zbog velikih udaljenosti koje plinovod mora prijeći, te terena na kojima se mora graditi. Također je nejasno tko će točno graditi plinovod.

Nakon susreta Putina, Xi Jinpinga, i predsjednika Mongolije Ukhnaagiina Khurelsukha u Pekingu iz Kremlja su rekli da su za vrijeme kinesko-ruskih razgovora u Pekingu potpisana 22 nova sporazuma o suradnji, uključujući i sporazum o strateškoj suradnji Gazproma i kineske China National Petroleum Corporation (CNPC) korporacije, no bez navođenja bilo kakvih detalja.

Izgradnja plinovoda koji bi trebao voditi od velikih plinskih polja Bovanenkovo i Harasavej u sjevernoj Rusiji preko divljine Sibira do Mongolije, a potom i do Kine predstavlja najveći i kapitalno najintenzivniji plinski projekt na svijetu, kazao je Miller. Nakon objave vijesti o sporazumu dionice Gazproma porasle su za 0,5 posto na moskovskoj burzi.

Putin i Xi Jinping, koji velik dio svoje retorike temelje na percepciji ponižavajućeg raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, i stoljetne europske kolonijalne dominacije u Kini, sad kažu da svijet ulazi u novu eru, u kojoj će utjecaj Zapadnih zemalja opadati.

Američke vlade gledaju na Kinu kao na najveću konkurenciju, a Rusiju kao državu koja predstavlja najveću sigurnosnu prijetnju Americi – iako je aktualni američki predsjednik Donald Trump kritizirao neke poteze Zapada za koje smatra da su približili Moskvu i Peking.

Kina je danas najveći ruski trgovinski partner, najveći kupac ruske sirove nafte i ruskog plina, drugi najveći kupac ruskog ugljena, i treći najveći kupac ruskog ukapljenog plina.

Gazprom opskrbljuje Kinu plinom preko postojećeg plinovoda Sila Sibira dugog 3.000 kilometara, u okviru 30-godišnjeg ugovora teškog 400 milijardi dolara koji je počeo kad je i plinovod pušten u pogon, krajem 2019. godine. Količine plina su se u međuvremenu povećavale, pa je tako 2024. godine izvoz iznosio oko 31 milijardu kubičnih metara (bcm), a očekuje se da će opskrba ove godine dosegnuti maksimalni planirani kapacitet od 38 bcm.

U veljači 2022. Kina je pristala na kupovinu i do dodatnih 10 milijardi kubičnih metara plina godišnje, do 2026.-2027., koji se dostavlja drugim, manjim, plinovodom s otoka Sahalin na ruskom dalekom istoku. Miller je rekao da je sad u Pekingu dogovreno i povećanje isporuke plina tim dalekoistočnim putem, na 12 bcm.

No, cjelokupni ruski izvoz plina u Kinu i dalje predstavlja malenu količinu u odnosu na rekordnih 177 milijardi kubičnih metara koje je Moskva slala u Europu svake godine između 2018. i 2019.

Ruski plin danas čini tek 18 posto europskog uvoza, dramatično manje u odnosu na 45 posto 2021. godine, dok je uvoz nafte iz Rusije u EU pao na tek 3 posto, s tadašnjih 30 posto. Europska unija namjerava u potpunosti ukinuti uvoz ruskih energenata do 2027.