Rusija je priopćila da razmatra mogu li se njezine zamrznute rezerve zlata, oduzete nakon što je napala Ukrajinu, koristiti za financiranje fonda za klimatske štete za pomoć zemljama u razvoju.
Ruski izaslanik za klimu rekao je na summitu COP28 da bi ovaj potez mogao pomoći u smanjivanju jaza između razvijenih i zemalja u razvoju i suočavanje s klimatskim promjenama. Ipak, Reuters ocjenjuje da je ovo pokušaj u kojem Moskva čini sve moguće da zaustavi Zapad u preuzimanju njezinih zamrznutih rezervi.
“Spremni smo objaviti da Rusija razmatra dobrovoljni financijski doprinos fondu za gubitke i štete, iz zamrznutih nacionalnih rezervi zlata koje drže međunarodne organizacije. To je korak koji diktira potreba da se zatvori jaz između zemalja u razvoju i razvijenih zemalja”, rekao je Ruslan Edelgeriev, ruski predstavnik za klimu, u Dubaiju.
Reuters ocjenjuje i da je malo vjerojatno da dogovor bude postignut. Zapad je „zamrznuo“ oko polovicu, odnosno više od 300 milijardi dolara ruskih međunarodnih rezervi, nakon što je Moskva poslala svoje oružane snage u Ukrajinu u veljači prošle godine.
Ukrajina pak želi da se prihodi od ruske zamrznute imovine iskoriste za pomoć obnovi zemlje, nešto što mnogi na Zapadu žele da se dogodi, ali što je pravno komplicirano pitanje te otvara brojne buduće posljedicama tog poteza.
Podsjećamo, najmanje 118 zemalja obvezalo se na COP28 summitu u Dubaiju, da će u sljedećih sedam godina utrostručiti proizvodnju čiste energije iz obnovljivih izvora.
SAD je obećao tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond. Ovaj Fond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen potpori klimatskim akcijama u zemljama u razvoju. Iz tog fonda financirat će se u klimatski osjetljivim područjima između 2024. i 2027. godine. Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond financira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.
Pročitajte još:
Klimatski „ranjive“ zemlje inzistirale su na tome da se ciljevi usklade s dogovorom zemalja na COP28 o postupnom ukidanju upotrebe fosilnih goriva u svijetu.
Ipak, dosadašnja obećanja su tek djelić od otprilike 250 milijardi dolara godišnje potrebnih za zemlje u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zatopljenju, prema podacima Ujedinjenih naroda.
