Roboti mogu biti brži i efikasniji od ljudi, a i zamijeniti ih u najpogibeljnijim zadacima

Posljednjih godina sve je teže pronaći industriju u kojoj nema robota, bilo da obavljaju poslove umjesto ljudi ili im u njima asistiraju. Tako je na Odjel neurokirurgije zagrebačkog KBC-a Sestre Milosrdnice u rujnu stigao najsuvremeniji robot za operacije kralježnice, dok je njegov “kolega“ u bolnici Dubrava već sudjelovao u više od pedesetak zahvata.

Prema podacima LocoMobi World Inc.-a, tehnološke tvrtke specijalizirane za rješenja za parkiranje, prijevoz i skladištenje, u svijetu će do 2030. biti 200 milijuna robota i 30 posto svih poslova bit će automatizirano, uključujući i one kućanske koje će pak do 2033. velikim dijelom obavljati upravo strojevi.

Samim time raste i strah da ćemo zbog njih uskoro izgubiti svoja radna mjesta, no postoje i poslovi koje bismo vrlo rado prepustili drugima. Neki roboti i robotski sustavi, naime, čovjeka zamjenjuju prilikom najtežih i najpogibeljnijih zadataka, kao što je primjerice razminiranje ili gašenje požara.

Upravo jedan takav robot u listopadu je ušao u osječko postrojenje Drava koje je u tom trenutku gutala vatrena stihija. Njega je proizvela zagrebačka tvrtka DOK-ING, inženjerski lider u razvoju i proizvodnji robotskih i autonomnih sustava i opreme za posebne namjene.

“MVF-5 je daljinsko upravljivi sustav za krizne situacije koji je bio od iznimne pomoći u katastrofalnom požaru u Osijeku. Ovaj robotski sustav je u vlasništvu Civilne zaštite Republike Hrvatske i oni su njime upravljali. DOK-ING je od Civilne zaštite dobio povratne informacije da je robot uspješno korišten, da je uspješno izvršio zadaću te da je bio od iznimne koristi“, kazao je Gordan Pešić, član uprave DOK-ING-a.

U pitanju je tvrtka osnovana još ranih devedesetih, a u međuvremenu je u 40 zemalja plasirala više od 500 robotskih sustava. Posljednji od njih ove je godine predstavljen javnosti.

“DOK-ING je u travnju javnosti, medijima i poslovnim partnerima prezentirao protuterorističko robotsko vozilo MV-3 Hystrix. Ovo multifunkcionalno robotsko vozilo namijenjeno je za potrebe policijskih i vojnih antiterorističkih i specijalnih postrojbi u borbi protiv svih oblika terorizma i rješavanja talačkih situacija, a praktičnu primjenu ima u interventnim i protueksplozijskim jedinicama. Uvođenjem MV-3 Hystrix multifunkcionalnog protuterorističkog robotskog vozila u operativni sustav policijskih i vojnih specijalnih postrojbi znatno će se povećati sposobnosti prilikom rješavanja najsloženijih zadaća iz njihovog djelokruga rada. U svakom postupanju specijalnih postrojbi na prvom mjestu, treba biti zaštita i sigurnost ljudi što s MV-3 svakako dobivaju jer vozilo na sebi ima prednji balistički štit visoke razine zaštite koji smanjuje opasnost od pogibije i ozljeda te se time postiže se i bolja preciznost, a smanjuje se vrijeme intervencije jer se može brže napredovati“, istaknuo je Pešić i dodao kako je MV-3 opremljen s nizom RGB, infracrvenih i termalnih kamera, detektora plinova i bojnih otrova te druge tehničke opreme.

Može djelovati u dnevnim uvjetima, ali i uvjetima smanjene vidljivosti. Zbog svoje robusnosti, težine i brzo izmjenjivih alata Hystrix ima mogućnost probijanja i uklanjanja prepreka.

“Imamo veliki interes za ovim revolucionarnim protuterorističkim robotskim vozilom MV-3, što od pripadnika specijalnih jedinica vojske i policije iz Hrvatske, tako i iz cijelog svijeta. Sam koncept MV-3 Hystrix razvijan je temeljem analiza provedenih protuterorističkih strategija, standardnih operativnih procedura i naučenih lekcija iz prakse. Istovremeno su rađene stručne analize koje su obuhvaćale specifičnosti taktika, metoda i oblika djelovanja današnjih terorista i terorističkih skupina kroz primjere terorističkih napada koji su se dogodili u svijetu. Sve navedeno bilo je obuhvaćeno na temelju inputa Specijalne policije MUP-a iz analiza provedenih operativnih akcija na području Republike Hrvatske, ali i bogate međunarodne suradnje u okviru “ATLAS“ saveza, čiji je Specijalna policija punopravni član“.

Na temelju svih tih podataka, navodi naš sugovornik, došlo se do spoznaje da su objekti kritične infrastrukture, a posebno objekti u kojima se kreće veliki broj ljudi, kao što su trgovački centri, zračne luke, sportske i koncertne dvorane i hoteli na vrhu potencijalnih meta napada pojedinaca i terorističkih skupina.

Današnjom taktikom djelovanja u navedenim objektima, specijalne postrojbe ograničene su na korištenje svoje osobne zaštitne i balističke opreme, prijenosnih balističkih štitova raznih nivoa zaštite što im ipak ne pruža dostatnu sigurnost.

Upravo zbog toga, nametnula se potreba za multifunkcionalnim protuterorističkim robotskim vozilom MV-3 Hystrix koji ima mogućnost taktičkog djelovanja u većim unutarnjim prostorima. Istovremeno se na njemu nalazi taktički tim sa svom potrebnom specijalističkom opremom koja se brzo može staviti u operativnu uporabu.

Osim za gašenje požara i razminiranje, njihovi se sustavi mogu koristiti i u brojnim drugim djelatnostima.

“Svjetsku slavu smo stekli sa strojevima za razminiranje, ali polako i drugi robotski sustavi iz našeg portfelja dobivaju pozornost. Uz gore spomenuti sustav MVF-5 za krizne situacije te MV-3 robotski sustav za protuterorizam, imamo u portfelju robotski sustav MVC-8 Komodo kojemu je namjena rad u ekstremnim kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim uvjetima. U Africi imamo robotske sustave za podzemno rudarstvo za rudnike platine, kroma i nikla. Kako je DOK-ING-ova misija zaštititi ljudske živote, okoliš i imovinu u opasnim okruženjima, zaista inoviramo na svim važnim područjima gdje vidimo da možemo doprinijeti. Tako, uz sva ova različita područja interesa, imamo i postrojenje za zbrinjavanje otpada. Dugoročni cilj Programa energetike je da DOK-ING Grupa postane prepoznatljiv dobavljač zelene tehnologije na tržištu EU, ali i šire. U ovom smislu fokus je na razvoju tehnologije za proizvodnju vodika (waste-to-hydrogen) termokemijskim procesom u sustavu LOOPER. Looper je naš najnoviji proizvod u borbi protiv zagađenja zemlje, doprinos u ekološkom zbrinjavanju otpada i to ne samo Hrvatske, nego čitavog svijeta jer svi imamo problema s otpadom“, pojasnio je Gordan Pešić.

Jedna od glavnih karakteristika tvrtke je fleksibilnost u poslovanju i isporukama. Tako su kapacitet proizvodnje tijekom godina prilagođavali povećanim potrebama tržišta pa su s prosječnih 40 strojeva godišnje povećali su proizvodnju na trenutno mogući kapacitet od 100 robotskih sustava u godinu dana.

Njihovi robotski sustavi za razminiranje igraju važnu ulogu u spašavanju ljudskih života i u Ukrajini, gdje je prema nekim informacijama i prije početka rata istok zemlje bio prekriven minama.

“Do kraja 2023. godine DOK-ING planira isporučiti ukupno 30 strojeva Ukrajini, imamo saznanja da je u toj zemlji površina zagađena minama veličine Floride“.

Iznimno dobru suradnju imaju i s američkom vojskom, gdje su do sada plasirali 150 robotskih sustava MV-4. Ta suradnja počela je još 2004. godine kada su potpisali prvi ugovor.  

“Iako je Amerika DOK-ING-ov najveći kupac, u posljednje tri godine najznačajnija tržišta za tvrtku su: Azerbajdžan, Južna Koreja, Kraljevina Saudijska Arabija te u segmentu rudarstva Južnoafrička republika“, rekao je Pešić.

Tvrtka Codel, smještena u Križevcima, može se pohvaliti i pravim robotskim laboratorijem, namijenjenim ispitivanju novih koncepata i algoritama za potrebe projekata u oblasti upravljanja robom i materijalom.

“U Codelovom laboratoriju usredotočeni smo na istraživanje novih pristupa i tehnologija kako bi unaprijedili upravljanje materijalom unutar organizacija. Stručnjaci iz laboratorija rade na razvoju koncepata koji omogućavaju brže i učinkovitije transportne procese, posebno u proizvodnim i skladišnim prostorima. U našim projektima kombiniramo različite tehnologije, poput „klasičnih“ šest-osnih robota u kombinaciji s različitim verzijama autonomnih mobilnih robota, Codelovim programskim i elektroničkim rješenjima te postižemo sinergijske rezultate. Mobilni roboti doprinose dinamičkom upravljanju prostorom, prilagodljivo transportirajući materijal kroz promjenjive okoline proizvodnih i skladišnih prostora. Njihova sposobnost prilagodbe promjenama uvjeta čini ih vitalnim dijelom inteligentnih logističkih sustava“, otkriva nam Marijan Sever, CEO Codela i pojašnjava da su mobilne robote relativno nedavno počeli koristiti u razvoju svojih projekata.

U ovom trenutku u tijeku je izrada potpuno automatskog skladišta za potrebe Codela, koje se izvodi u novoj hali u Križevcima. Završetak istog očekuju u drugom kvartalu 2024. godine.

“Razvijamo i nekoliko koncepata zasnovanih na autonomnim robotima. Takav pristup omogućuje prilagodljivost u rješenjima, čineći ih primjenjivima u različitim sektorima intralogistike. U našem laboratorijskom radu snažno je zastupljena 3D vizualizacija i simulacije, kako bi se i nama i našim korisnicima pružio uvid u scenarije logističkih procesa. Vizualizacija je ključna za razumijevanje složenosti logističkih procesa i omogućuje nam donošenje odluka temeljenih na simuliranim situacijama, čime se smanjuje rizik prilikom implementacije projekta“, kazao je Sever.

Analizom poslovanja svojih klijenata i partnera utvrdili su da su operacije prikupljanja robe po različitim kriterijima ključne za logističke centre, internet trgovine, ali i za pripremu proizvodnje u tvornicama. S ciljem upravljanja tim operacijama, Codel je razvio sustav Ariadne Stock Master koji digitalizira takve operacije i kojim se podiže efikasnost od 25 do 35 posto, bez mogućnosti pogreške prilikom pakiranja pošiljaka.

“Kada se Ariadne Stock Master poveže sa robotskim strojevima, efikasnost sustava se povećava višestruko. Sama robotika, automatizacija, mjerenja i korištenje raznih digitalnih uređaja nije jamstvo uspjeha projekta. Naša baza znanja i programska rješenja koja upravljaju svim tim uređajima moraju zadovoljiti zahtjeve naručitelja i njegove procese. Sva se Codelova automatska i robotska rješenja u implementacijama projekata kod naručitelja zasnivaju na čvrstoj integraciji sa programskim slojem, koji je također proizvod Codela. Naš cilj je transformirati način na koji organizacije upravljaju svojim materijalom, čime povećavamo produktivnost i smanjujemo troškove logistike“, objasnio je Sever.

Codel radi po takozvanom “ključ u ruke” principu, što znači od početka do kraja projekta.

“Naši stručnjaci preuzimaju odgovornost za svaki aspekt projekta, od planiranja i dizajna do izgradnje i implementacije. Klijentima to donosi uštedu vremena i novca, jer ne moraju sami upravljati višestrukim timovima stručnjaka. Također im pruža sigurnost jer znaju da će projekt biti dovršen u skladu s najvišim standardima kvalitete. Istraživanja pokazuju da su klijenti koji su angažirali tvrtke za „ključ u ruke“ zadovoljniji rezultatima u odnosu na projekte u kojima su samo upravljali timovima. Razlog tome je što tvrtke za “ključ u ruke“ u svom radu moraju obuhvatiti više tehnologija kako bi realizirali projekt i pokazati razumijevanje za šire procese u firmi naručitelja, zbog čega nakon nekog vremena imaju više iskustva i stručnosti u upravljanju projektima. Codel je na tržištu od 1991. godine i u svom je timu okupio strojare, programere, automatičare i mehatroničare kako bi omogućio naručiteljima razne tehnologije i resurse koji mogu poboljšati kvalitetu projekta“, ističe CEO Codela.

Kreirali su i sustav AIDA koji upravlja kompletnim proizvodnim pogonom i funkcionira vrlo jednostavno ako imate programsko i podatkovno rješenje koje je sposobno integrirati raznorodne sustave.

“AIDA sustav sastoji se od niza alata i programskih modula dizajniranih za upravljanje različitim aspektima proizvodnog procesa. Codel je fokusiran na samu egzekuciju procesa, poput praćenja i upravljanja zalihama sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda, automatizacije naručivanja i praćenja zaliha, praćenje napretka proizvodnje u stvarnom vremenu, identifikacije i rješavanja problema u proizvodnji kako bi se spriječili zastoji, kao i praćenje radnih sati i učinkovitosti radnika“.

Codelova rješenja, napominje Sever, uspješno povezuju industrijski sloj (proizvodne linije i automate) s programom za upravljanje poduzećem (ERP, poput SAP-a ili slično), programom za upravljanje skladištem (WM), automatskim skladišnim sustavima (ASRS sustavi skladištenja), robotima, robotskim ćelijama i raznim mobilnim robotima. Takvi se projekti izvode na način da AIDA integrira sve elemente sustava u jednu cjelinu.

I Codelove je sustave moguće pronaći u različitim sektorima i granama industrije, pri čemu često surađuju s velikim, multinacionalnim kompanijama.

“Od vanjskih tržišta smo prisutni u Velikoj Britaniji, dok druga, bliža tržišta, tek pripremamo. Codel je mala firma koja raste i neophodno je uskladiti sve aspekte djelatnosti tvrtke. Sam projekt u Velikoj Britaniji je bio uvelike usporen COVID-om, koji nam je za vrijeme trajanja onemogućio prisustvo na tržištu, tako da nam se čini da smo “iskrcavanje“ u Britaniju izveli dva puta. No na kraju dana, izvodimo projekte i razvijamo tržište u Britaniji. Nije baš, da tražimo samo multinacionalne kompanije kako bismo izveli naše projekte, no složenost i razina detalja naših rješenja uvijek su bolje prepoznata kod velikih kompanija. Što se portfelja tvrtke tiče, multinacionalke s kojima radimo su druga po redu kompanija u duhanskom poslovanju, prva kompanija po veličini u internet trgovini, druga kompanija po veličini u mliječnoj industriji, prva kompanija po veličini u kozmetici, a od “manjih“ internacionalnih kompanija surađujemo sa tvrtkama u lancu dobave za Airbus, lancu dobave za europsku automobilsku industriju…“, kazao je Sever.

Sljedeće pitanje koje smo mu postavili bilo je vezano uz uštede, odnosno koliko je vremena i novca moguće uštedjeti zahvaljujući robotima.

“Prije svega, treba početi na razini klasičnih automatskih sustava i riješiti izazove ponavljajućih zadataka. Roboti mogu obavljati ponavljajuće zadatke neprekidno bez potrebe za odmorima ili pauzama, čime se značajno smanjuje vrijeme potrebno za izvršavanje tih zadataka. Uz to mogu raditi brže i efikasnije od ljudi u određenim zadacima, što ubrzava proizvodni ciklus. Roboti su programirani za dosljedno izvršavanje zadataka bez grešaka, a time se smanjuje vrijeme utrošeno na njihovo ispravljanje. Ova karakteristika robota je nakon neke razine složenosti sustava ograničavajući element kojeg treba prevazići kreativnim programskim rješenjima“.

“Ako koristimo samo metodu koju u Codelu zovemo “dekapitirajućom“, najlakše je izračunati povrat investicije na način da zbrojimo ukupan trošak radnika koji robotski sustav eliminira u nekom proizvodnom ili skladišnom procesu za neko zadano vrijeme, primjerice tri godine. Smatramo, međutim, da nije adekvatno niti dovoljno precizno računati vrijednost robotskog sustava samo tom metodom, jer uvođenje robota u nečiju tvrtku diže razinu svih operacija, možda ne odmah po instalaciji, ali sigurno tijekom vremena. Ali ipak, nemojmo zaboraviti, sama eliminacija radnika u procesu nije jedini cilj uvođenja robota, digitalizacije i automatizacije u neku organizaciju. Dodatne pogodnosti razvit će se samom upotrebom takvih sustava“.