Revizori: Članice EU-a nepravilno troše kohezijski novac, među njima i Hrvatska

Europska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti nepravilnosti u potrošnji proračunskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti i revizori zemalja EU-a te Europska komisija, upozorio je Europski revizorski sud (ECA). Hrvatska je među zemljama koje imaju veliki broj neispravljenih grešaka kada je riječ o potrošnji kohezijskog novca.

Od 2014. do 2022. Unija je za koheziju izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu proračuna, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim razinama. Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori.

Komisija je pak objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sustav, dodali su.

Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u razdoblju od 2014. do 2022. na 4,8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina. Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, dosegnuvši vrhunac od 6,7 posto u 2022.

“Naša analiza pokazuje da je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama – u Grčkoj je u 45 posto paketa jamstava, Francuskoj u 22 posto, Italiji u 26 posto, Litvi u 36 posto, a toliko je i u Portugalu, dok je u Slovačkoj 39 posto”, navode revizori.

Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto.

“Vlasti u paketima jamstava potvrđuju da su njihovi računi potpuni, točni i istiniti te da su interne kontrole programa efikasne. Komisija potom prihvaća njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU-a samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora”, podsjećaju europski revizori.

U piramidi kontrola prvu liniju obrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka. Drugu liniju obrane čine revizori zemalja-članica, koji su također odgovorni za propuste, različite prirode i ozbiljnosti, kažu iz ECA, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.

Treća je linija obrane Europska komisija koja temelji procjene na kontroli članica, prenosi Hina. Ta je pak kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri.

Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavi.