Retrospektiva 2023 – poljoprivreda: U svim granama postalo je sve teže

Ova godina je za poljoprivrednike bila puna izazova, a glavni problem bila je afrička svinjska kuga (ASK) zbog koje su eutanazirane tisuće svinja u Hrvatskoj. Osim ASK-a, poljoprivrednici su se borili i s nepogodnim vremenskim uvjetima te rastom troškova proizvodnje.

Vlada je u rujnu donijela mjere pomoći poljoprivrednicima i interventnu mjeru za pomoć radi ublažavanja posljedica epidemije uzrokovane ASK-om te je za to odvojeno 4,5 milijuna eura.

“Pozdravljam odluku Vlade, svinjogojci su u jednom teškom i delikatnom trenutku. Pogotovo svinjogojci Vukovarsko-srijemske županije. Moja proizvodnja je na području Osječko-baranjske županije, ali virus, nažalost, ne poznaje granice županija. Vlada je pokazala osjetljivost na trenutačan problem, a u budućnosti bi trebalo osmisliti jasnu strategiju, mislim da već to imaju u vidu, kako revitalizirati svinjogojstvo na tom području kad bolest stane”, rekao je tada za Financije.hr Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.

U listopadu je Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo da se afrička svinjska kuga proširila i na Osječko-baranjsku županiju na ukupno tri objekta u naseljima Mrzović, Vrbica i Semeljci u općini Semeljci. Osječko-baranjska županija ima najveću proizvodnju svinja u Hrvatskoj, pa je širenje bolesti u toj županiji izazvalo veliku zabrinutost kod svinjogojaca. No, nije bilo neočekivano jer se tada već u Vukovarsko-srijemskoj županiji bolest proširila u mnogim mjestima.

Predsjednik Središnjeg saveza udruge uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) Damir Jagić smatrao je da ljudi nisu bili dovoljno oprezni i da se trebalo puno prije reagirati s eutanazijom kako ne bi došlo do velikog širenja bolesti.

“Oni koji imaju jednu ili dvije svinje jako neozbiljno sve shvaćaju i ignoriraju kad su svinje bolesne. Tamo gdje se bolest pojavi treba sve maknuti u području od 10 kilometara. U Vukovarsko-srijemskoj županiji je to već odavno trebalo očistiti”, rekao je.

Ministarstvo poljoprivrede je nastavilo davati pomoć onima koji su ostali bez svinja zbog širenja bolesti, a nastavili su i inzistirati na strogom provođenju mjera.

“Stručnjaci su prilično jednoglasno potvrdili sve mjere koje se provode. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je epidemija najraširenija, bilježimo stagnaciju i to se vidi po svim informacijama iz tjedna u tjedan. Pokazalo se da su mjere koje se provode u suzbijanju afričke svinjske kuge učinkovite”, rekla je u listopadu ministrica poljoprivrede Marija Vučković nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem, članovima Vlade i predstavnicima nadležnih institucija.

Širenje bolesti, gubitak zarade i približavanje razdoblja svinjokolje izazvali su nemir kod uzgajivača svinja. Odlučili su izaći na ulice i tražiti da se dozvoli svinjokolja. Glavni zahtjevi odnosili su im se na zabranu eutanazije i omogućavanje prometa zdravih svinja. Prosvjed je trajao 16 dana, a završio je početkom prosinca.

Iz Ministarstva su izvijestili da je svinjokolja dozvoljena od 21. prosinca. Novom odredbom dozvoljava se mogućnost klanja svinja za vlastite potrebe, ali obavezno je da životinje prethodno pregleda veterinar.

Pojava bolesti utjecala je i na veliki rast cijena svinjetine. Domaća proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj u stalnom je padu, a Jagić je u srpnju objasnio da se to dogodilo jer se Hrvatska bazirala na kupnji viška europske svinjetine.

Ministarstvo poljoprivrede je početkom prosinca u e-savjetovanje uputilo izmjene dvaju programa kojima je osigurano dodatnih 7,5 milijuna eura potpore zbog pojave afričke svinjske kuge (ASK). To je samo jedan od mnogih paketa pomoći koji su u ovoj godini bili odvojeni za svinjogojce.

Loša godina i za pčelare i mljekare

I pčelari su imali lošu godinu, pa im je isplaćena potpora u ukupnoj vrijednosti od 140.530 eura. Taj novac bi im trebao nadoknaditi zaradu koju su izgubili zbog pomora pčela. Pravo na potporu ostvarila su 23 korisnika s područja Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba, prenijela je Hina.

U problemima su bili i mljekari kojih je u Hrvatskoj sve manje. U kolovozu prošle godine bilo je 3.141 isporučitelja mlijeka, a u istom mjesecu 2023. godine taj broj se smanjio, pa ih je bilo 2.720, podaci su to koje smo dobili od predsjednika Odbora za mljekarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) Igora Rešetara.

Do rujna lani isporučeno je 310.965.406 kilograma mlijeka, a do istog mjeseca 2023. isporučeno je 289.170.731 kilograma.

“Prošle godine su žitarice bile skupe, a mi hranu moramo pripremiti za godinu dana, pa nam je ova godina ovisila o troškovima koje smo imali prošle u proizvodnji hrane. Ti troškovi su bili izuzetno visoki. Cijene žitarica, umjetnog gnojiva, goriva i ostalog repromaterijala bile su velike tako da je bilo vrlo teško raditi ove godine”, kazao je Rešetar za Financije.hr u studenom i dodao da su pomake u cijeni mlijeka vidjeli tek ove godine u drugom i trećem mjesecu, a to im je trebalo pomoći da se nose s poskupljenjima.

Žalili su se i da nemaju dovoljno poljoprivrednog zemljišta koje im je potrebno kako bi mogli proizvoditi hranu za svoje životinje, a fali im i radne snage.

Ministarstvo poljoprivrede je u listopadu objavilo da je prihod hrvatskih mljekara za prvih devet mjeseci 2023. godine, u odnosu na EU prosjek i na temelju iste proizvodnje (360.000 kilograma), veći za 6.697 eura.

“Riječ je o značajnoj promjeni u odnosu na 2022. godinu kada je prihod hrvatskih mljekara u odnosu na prosječne prihode EU mljekara na bazi proizvodnje 360.000 kilograma mlijeka bio niži za 21.468 eura, prema izračunu Ministarstva poljoprivrede, odnosno 21.421 eura prema izračunu Hrvatske poljoprivredne komore”, pisalo je u objavi.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje porasla 18,2 posto

Poljoprivrednici su posljednje tri godine opterećeni brojnim problemima budući da su korona kriza i rat u Ukrajini doveli do izuzetnog rasta svih troškova – značajno su poskupjela zaštitna sredstva, sjeme, mineralna gnojiva, troškovi rada odnosno zaposlenih i drugo. Sve je to dovelo i do promjene razmišljanja na koji način proizvoditi i biti konkurentan, kazali su nam iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

“Problem za ratare, ali i druge poljoprivrednike, je sve veći pritisak poljoprivrednih roba iz Ukrajine koje imaju niske cijene, ali su lošije kvalitete. To je utjecalo na rušenje cijena na domaćem tržištu što je dovelo do velikih viškova pšenice, ali i drugih kultura s kojima poljoprivrednici raspolažu. Generalno, unazad više godina, od ulaska u EU poljoprivrednici u Hrvatskoj su suočeni s pritiskom jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz Europske unije i globalnog tržišta, koje uglavnom dolaze na hrvatsko tržište po dampinškim cijenama, što ruši konkurentnost domaće proizvodnje, zbog čega imamo i pad u stočarstvu, proizvodnji mlijeka te proizvodnji voća i povrća”, dodali su.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), poljoprivredna djelatnost je prošle godine ostvarila vrijednost proizvodnje od 24,5 milijardi kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 18,2 posto. Vrijednost međufazne potrošnje iznosila je 12,9 milijardi kuna, a bruto dodana vrijednost iznosila je 12,938 milijuna kuna i u odnosu na 2021. godinu bila je viša za 17,8 posto. Faktorski dohodak u 2022. godini povećan je u odnosu na godinu ranije za 15,2 posto i iznosio je 14,6 milijardi kuna.

“Drugu godinu zaredom Hrvatska se suočava s ekstremnim vremenskim uvjetima koji su se prošle godine odrazili na proizvodnju kukuruza, najznačajnije jare kulture, uslijed ljetnih suša, dok su se ove godine, zasad, prekomjerne oborine odrazile na ozime kulture. Prve službene procjene potvrđuju da se proizvodnja kukuruza u 2023. godini, u usporedbi s prošlogodišnjom ostvarenom proizvodnjom, povećala za 21,7 posto. Prema ranoj procjeni, proizvodnja suncokreta povećala se za 15,7 posto, soje za 12,3 posto i šećerne repe za 4,9 posto”, otkrio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović i dodao da Hrvatska ima preko 150.000 poljoprivrednih gospodarstava.

Hrvatska sada najviše proizvodi ratarske kulture kao što su pšenica, kukuruz i uljarice – soja, suncokret i uljana repica. U tim je proizvodnjama samodostatna i izvozi ogromne količine na svjetsko tržište.

Iz Ministarstva poljoprivrede rekli su da će se do kraja godine poljoprivrednicima isplatiti ukupno 236 milijuna eura potpore, a u prvoj polovici 2024. godine poljoprivrednici će dobiti dodatna sredstva.

Loši vremenski uvjeti utjecali na kvalitetu voća

Godina je bila teška i za voćare. Procjenjuje se da će ovogodišnji urod jabuka biti veći nego prošle godine, oko 65.000 tona, ali to i dalje nije dovoljno da pokrije potrebu građana za njima. Loši vremenski uvjeti utjecali su na kvalitetu voća pa se ne proda ni sve ono što se proizvede.

“U svim granama poljoprivrede postalo je sve teže. Mladi ljudi odlaze u gradove i ne obrađuju zemlju jer traže sigurniji posao. Ovo je težak posao jer ljudi rade na suncu, kiši, tuči i sve utječe na proizvodnju”, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota.

Hrvatska uvozi šljive, marelice, trešnje, breskve, nektarine i kruške, a jedino mandarina proizvodimo više nego što nam treba, otkrio je Markota.

Iako su se u se u zadnjih nekoliko godina površine pod voćnim kulturama povećale s oko 35 na gotovo 40.000 hektara, ipak proizvodnja voća pada. Tako je od 2018. do 2022. pala od 180.000 tona na 120.000 tona.

Prema evidenciji o voćarskim površinama, najviše je površina pod orasima, oko 6.417 hektara, na drugom mjestu je lijeska sa 6.107 hektara, jabuka ima 4.316 hektara, šljive imaju 4.000 hektara, višnje 1.769 hektara i mandarine 1.565 hektara.

Iako se u Hrvatskoj proizvodi dosta mandarina, to ipak ne znači da je proizvođačima bilo lako. Iz Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež kažu da nisu imali dovoljno kvalitetne radne snage. Godina im je bila teška i zbog niske otkupne cijene mandarina.

Vlada RH ove godine nije nastavila s provedbom plana suzbijanja sredozemne voćne muhe pa će, tvrde proizvođači mandarina, zbog toga u Neretvi ove godine biti milijunske štete, a posljedica će biti i u idućim godinama. Matko Babić, tajnik Udruge Neretvanska mladež, otkrio je kako proizvođači mandarina u zadnje vrijeme najviše uzgajaju rane sorte ovog citrusnog voća, a to su Zorica rana, Iwasaki i Chahara (Čahara) jer žele imati bolju zaradu. Manje uzgajaju kasnije sorte kao što su Saigon, Mandarina stara, Kuno i Seto. Ranije sorte se lakše i brže beru jer su dani duži i vrijeme toplije, a i cijena ranijih sorti je veća.

Pojavio se problem i s pesticidom klorpirifos koji je navodno otkriven u mandarinama iz Hrvatske te su ih uništili na granici sa Srbijom. Europska komisija je u siječnju 2020. godine zabranila korištenje tog pesticida za sve članice Europske unije.

Tuče i oluje u nekim krajevima Hrvatske utjecali su na urod grožđa što je pogodilo vinare koji su tvrdili da će urod ove godine biti nešto manji.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su da je u razdoblju od siječnja do lipnja 2023. godine u Hrvatsku uvezeno vina u vrijednosti od 21,9 milijuna eura, što je za 8,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U istom razdoblju 2023. godine izvoz vina je iznosio 9,8 milijuna eura, što predstavlja povećanje za 6,4 posto u odnosu na razdoblju od siječnja do lipnja 2022. godine.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je u listopadu da je korisnicima Vinske omotnice isplaćeno ukupno 10,41 milijuna eura iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine.

Ove godine porasle su i cijene maslinovog ulja, istaknuli su na Zagrebačkom maslinarskom institutu.

“S obzirom na nepovoljne klimatske uvjete ovoga proljeća (mnogo kiše u vrijeme cvatnje, ponegdje i kasni mraz, kao i naglo povećanje temperature), ali i druge čimbenike (štetnici i bolesti), urodi maslina su različiti (čak i unutar istog proizvodnog područja) i kreću se od oko 90 posto do svega 30 posto prošlogodišnje proizvodnje. Ipak, procjenjujemo da će ukupan urod maslina u Hrvatskoj ove godine biti na razini od oko 70 posto prošlogodišnjeg uroda”, kazali su.