Recesija u Njemačkoj već je utjecala na turizam u Hrvatskoj, a moglo bi biti i gore

Njemačka nije mogla izbjeći recesiju s obzirom na sve što se događa u svijetu i u eurozoni. Na njeno gospodarstvo utjecali su mnogi faktori, a stručnjaci tvrde da sve to može utjecati i na Hrvatsku.

“Jedna od stvari koja je dovela do ove situacije u Njemačkoj vezana je uz monetarnu politiku Europske središnje banke (ESB) koja diže referentne kamatne stope kako bi ohladila gospodarstvo i kako bi suzbila inflaciju. Posljedica toga je recesija, novac postaje skuplji i ljudi se zbog toga teže odlučuju na potrošnju, na stambene kredite, na investicijske zajmove i ostalo”, objasnio je u razgovoru za Financije.hr ekonomski analitičar i profesor Luka Brkić.

On vidi još jedan problem kada je riječ o njemačkoj ekonomiji, a to su energenti. Kaže da je Njemačka posebno bila vezana uz ruske energente te da je vukla i cijelu Europsku uniju u tom smjeru, što je sad izazvalo problem zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. Njemačka ima i skupu struju, a planira do 2030. proizvoditi 80 posto struje iz obnovljivih izvora.

“Jedan od primjera povezanosti s Rusijom je Sjeverni tok 2. Tu je bilo puno problema sa SAD-om jer su oni tražili da se to zaustavi zato što je previše opasno vezati se za tu stranu”, istaknuo je Brkić.

Njemačka autoindustrija je već neko vrijeme u problemu. Situacija s energentima je svakako utjecala na to, ali i pandemija. Mnogi proizvođači automobila u Njemačkoj traže pomoć vlade kako bi uspjeli poboljšati proizvodnju i zadržati konkurentnost na tržištu.

“Pandemija je dovela do prekidanje lanaca opskrbe zbog čega je došlo do manjka nekih strateških proizvoda potrebnih za njemačku industriju, posebno automobilsku. Uvozili su čipove iz Kine i Tajvana, a kada je došla pandemija i razna zatvaranja onda je industrija morala patiti”, kazao je Brkić.

Njegovo mišljenje je da Hrvatska ne može ostati imuna na negativne trendove u Njemačkoj jer je Njemačka jedan od najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera.

Utjecaj toga već se vidi i u turizmu. Iako su njemački turisti još uvijek prvi po broju dolazaka i noćenja ipak je ta brojka manja nego što je bila prije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Nijemci su u lipnju ove godine ostvarili 20,2 posto manje dolazaka i 11 posto manje noćenja u odnosu na lipanj 2022. godine.

“Recesija tamo – ne može biti rast u Hrvatskoj. I da nismo u Europskoj uniji i u eurozoni zaključak bi bio isti, jer smo mi i prije ulaska u EU bili jako vezani za njemačko gospodarstvo. Ako se ovi negativni trendovi nastave i dođe do dublje i ozbiljnije recesije u Njemačkoj, onda će to dovesti do pada potrošnje i rasta nezaposlenosti, a to se onda mora odraziti i na turističku potražnju tih ljudi koji će imati manje novca. Na to će utjecati i inflatorni rast cijena u Hrvatskoj i u turizmu i normalno je da treba očekivati manje turista iz Njemačke, odnosno da će to biti još više izraženo nego ove godine”, kaže.

Mnogi Hrvati žive i rade u Njemačkoj, pa bi sve ovo moglo utjecati i na njih.

“Čim imate gospodarstvo koje pada, ulazi u recesiju ili je u recesiji, onda je jedna od posljedica koju treba očekivati smanjenje potražnje za radnom snagom što uključuje i radnu snagu iz Hrvatske ili trećih zemalja. Hoće li doći do takve recesije i hoće li to dovesti do značajnijeg rasta stope nezaposlenosti u Njemačkoj, što bi dodatno zakompliciralo cijelu situaciju, to nitko ozbiljan ne može znati. Tržišta rada su još relativno otporna i sada se tu rast nezaposlenosti ne primjećuje, ali tek smo na početku te priče”, naglasio je Brkić.