Pušači pred mogućim novim poskupljenjem duhana u EU, raste prodaja na “crnom tržištu”

Europska komisija zalaže se za značajno povećanje cijena duhana, prema dokumentu koji je dostupan njemačkom listu BILD. U njemu se navodi da Bruxelles poziva države članice EU da povećaju poreze na duhan.

U radu se navodi da se “ograničavanje potrošnje duhana” može postići “između ostalog i poreznim mjerama za smanjenje potražnje za duhanom”. Viši porezi mogli bi poslati “cjenovni signal da je pušenje doista štetno i da se protiv njega treba boriti svim sredstvima”.

Konkretno, Komisija predlaže da se porezna stopa temelji na bogatstvu pojedine zemlje EU, na temelju indeksa. Prema Europskom udruženju poreznih obveznika, to bi za Njemačku značilo povećanje poreza na duhan za jednu petinu.

„Očekujemo povećanje cijena cigareta za 20 posto. To se mora hitno zaustaviti“, rekao je predsjednik udruženja Michael Jäger za BILD.

Trenutačno kutija cigareta košta u prosjeku devet eura, uključujući porez. Ako cijene duhana porastu za 20 posto, cijena po kutiji od 20 cigareta mogla bi porasti za 50 do 70 centi, prema procjenama stručnjaka.

Nova direktiva trebala bi se primjenjivati i na nove duhanske proizvode odnosno sustave za zagrijavanje duhana, vrećice s nikotinom i e-cigarete. Razlog za to, kako se navodi u ovom dokumentu, jeste taj da bi konzumacija nikotina trebala bi biti manje privlačna općenito – uključujući konzumaciju nikotina bez dima. Zamjenski nikotinski proizvodi kao što su primjerice nikotinske žvakaće gume poput Nicorette, ostat će izuzeti.

Očekuje se da će povjerenici EU odobriti nacrt do sredine srpnja. Duhanska industrija ogorčena.

“Zaštita zdravlja ne smije postati izgovor za uništavanje pouzdanih poreznih modela i egzistencije malih i srednjih poduzeća”, rekao je za ovaj magazin predsjednik udruge Michael von Foerster.

Proizvođači upozoravaju i da bi nove mjere mogu dovesti do rasta crnog tržišta cigareta.

„Masovna povećanja poreza su paket ekonomskih poticaja za organizirani kriminal“, kaže Jaanus Pauts iz JTI-a (Benson & Hedges, Camel).

Promjena, koju tek treba usvojiti EK, značila bi da se po prvi put određuje minimalna stopa oporezivanja e-cigareta, nikotinskih vrećica i grijanog duhana. Povećanje minimalne stope trošarina na cigarete i cigare donijelo bi harmonizaciju poreza u tom segmentu u EU i smanjilo mogućnost prevara, smatraju europski dužnosnici.

Premda su nova pravila oko duhana prvotno bila predviđena za 2022. godinu, Bruxelles je odgodio primjenu zabrinut za učinak povećanih trošarina u trenutku kada je inflacija u EU dosezala vrhunac.

Neke države članice, poput Italije, Grčke i Rumunjske, protive se opsežnoj reviziji, ističući da bi to moglo negativno utjecati na domaće gospodarstvo i poljoprivredu. Komisija planira objaviti konačni prijedlog revizije Direktive u drugoj polovici 2025. godine, a implementacija se očekuje do 2027. godine. Za usvajanje prijedloga potrebna je jednoglasna podrška svih država članica.

Prema izvornom prijedlogu, minimalne trošarine na cigarete su trebale biti povećane za 100 posto, na duhan za motanje 200 posto te na cigare 900 posto. No, te stope mogu biti promijenjene do konačnog prijedloga.

Postojeće trošarine na duhan u EU

Europsko tržište nikotina priprema se i za značajne promjene jer se razne države članice EU pripremaju za provedbu ažuriranih propisa o trošarinama na nikotinske proizvode, uključujući e-tekućine, nikotinske vrećice i grijane duhanske proizvode, tijekom 2025. godine. Ove prilagodbe izravno će utjecati na poduzeća, a proizvođači i dionici moraju razumjeti kako se snaći u tim promjenama kako bi ostali usklađeni i konkurentni.

Europska komisija zalagala se za jedinstveni okvir koji ažurira trošarine na alternative duhanu. Dok su cigarete i drugi tradicionalni duhanski proizvodi dugo bili podložni visokim porezima, alternative nikotinu nisu bile jednoliko oporezovane diljem Europe, navodi portal ecigator.com. U 2025. godini zemlje poput Njemačke, Češke i Italije planiraju uvesti ili prilagoditi trošarine za ove proizvode, dok će druge, poput Poljske i Latvije, ažurirati svoje postojeće strukture kako bi odražavale nove direktive EU.

Ključni trendovi za promjene trošarina uključuju veće poreze na e-tekućine i nikotinske vrećice na glavnim tržištima, standardizacija trošarina u zemljama EU, te sve veća pažnja prema tekućinama bez nikotina.

Svaka država prilagođava svoje porezne stope i propise na temelju lokalnih zdravstvenih i ekonomskih prioriteta.

Tako je Poljska u ožujku 2025. povećala trošarine na e-tekućine za 75 posto, povećavajući stopu na 0,96 poljskih zlota (PLN) odnosno 0,21 euro po mililitru, nakon čega slijedi daljnje povećanje na 1,44 PLN ili 0,32 eura u 2026. Osim toga, trošarine na grijane duhanske proizvode postupno će se povećavati, s porastom od 50 posto u 2025., porastom od 20 posto u 2026. i porastom od 15 posto u 2027. godini.

Njemačka je već uvela postupni trošarine na e-tekućine počevši od 0,16 eura po mililitru 2022. godine, a povećat će se na 0,32 eura do 2026. godine. Ovaj se porez ujednačeno primjenjuje i na tekućine koje sadrže nikotin i na tekućine bez nikotina.

Još od 2024. godine Češka je počela oporezivati e-tekućine s 2,50 čeških kruna (CZK) odnosno 0,10 eura po mililitru, s postupnim povećanjem na deset CZK ili 0,41 euro do 2027. godine.

Italija ima porez od 0,08 eura po mililitru na e-tekućine koje sadrže nikotin, s planovima da se ta stopa poveća tijekom 2025. Za tekućine bez nikotina stopa je deset posto niža. Osim toga, grijani duhanski proizvodi suočit će se s daljnjim postupnim povećanjem poreza.

I Ministarstvo financija Hrvatske stavilo je u javnu raspravu prijedlog Uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, kojom se većinom planira njihovo podizanje od 1. srpnja ove godine za više od pet posto, čime bi do kraja godine u proračunu bio ostvaren dodatni prihod od gotovo 75 milijuna eura. Ovaj akt u javnoj će raspravi biti do 20. lipnja.

Predloženom Uredbom, naime, povećava se visina trošarine na cigarete i iznos minimalne trošarine na cigarete, i to specifična trošarina na 56,10 eura za 1.000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 34 posto od maloprodajne cijene cigareta i minimalna trošarina na cigarete u iznosu od 124,20 eura za 1.000 komada cigareta.

Visina trošarine povećala bi se i u odnosu na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje na 120,50 eura za  kilogram te u odnosu na cigare i cigarilose, na 120,50 eura za 1.000 komada.

Planira se povećati i trošarina na e-tekućinu, na 0,20 eura za jedan mililitar, grijani duhanski proizvod na 198,50 eura za jedan kilogram i novi duhanski proizvod na 120,50 eura za jedan kilogram. Trošarina na e-tekućinu sada se ne obračunava, a za grijani duhanski proizvod obračunava se u visini od 185,82 eura za jedan kilogram te za novi duhanski proizvod u iznosu od 114,15 eura za 1 kilogram.

“S ovakvom korekcijom iznosa specifične trošarine, uz zadržavanje stope proporcionalne trošarine od 34 posto od maloprodajne cijene te povećanjem minimalne trošarine na cigarete kao i povećanjem trošarine na ostale duhanske prerađevine (sitno rezani duhan za savijanje cigareta, ostali duhan za pušenje, cigare i cigarilose) i na duhanske proizvode (e-tekućinu, grijani duhanski proizvod i novi duhanski proizvod) fiskalni učinak povećanja prihoda u državnom proračunu po osnovi trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode iznosi 74,7 milijuna eura za 2025. godinu. Projekcija fiskalnog učinka temelji se na predloženom stupanju na snagu ove uredbe 1. srpnja 2025. godine”, ističu iz Ministarstva financija RH.

Potrošnja ilegalnih cigareta u EU na najvišoj razini od 2015.

Pušači u Europskoj uniji (EU) konzumirali su 38,9 milijardi ilegalnih cigareta u 2024. godini, što je povećanje od 10,8 posto u odnosu na 2023. godinu, s ozbiljnim posljedicama za porezne prihode, stopu kriminala i javno zdravlje.

U 2024. godini, u regiji je konzumirano 38,9 milijardi ilegalnih cigareta, najviše od 2015. godine, što čini 9,2 posto ukupne potrošnje, a vlade su izgubile do 14,9 milijardi eura poreznih prihoda i to u vrijeme kada se mnoge članice EU suočavaju s ozbiljnim ekonomskim pritiscima.

Francuska, najveće ilegalno tržište u Europi, prošle je godine zabilježila potrošnju od 18,7 milijardi ilegalnih cigareta, što čini 37,6 posto ukupne potrošnje. Nizozemska je zabilježila najveći porast udjela ilegalnih cigareta, povećao se za 10,2 postotna boda i sada čini 17,9 posto ukupne potrošnje.

Zemlje poput Bugarske, Grčke, Italije i Portugala, te Ukrajina izvan EU, zabilježile su značajne padove ilegalne potrošnje u 2024. godini. U Grčkoj i Ukrajini ilegalna potrošnja se smanjila za čak 30 posto u odnosu na 2023. godinu.

I Hrvatska je zabilježila porast ilegalne potrošnje cigareta za 1,5 postotna poena na 4,9 posto ukupne potrošnje.

Predstavljajući nalaze KPMG-ovog istraživanju za 2024. godinu o ilegalnoj potrošnji cigareta u EU, Philip Morris International (PMI) uputio je hitan poziv za učinkovitijim oblikovanjem politika kako bi se suzbila rastuća prijetnja ilegalne trgovine.

PMI smatra da situaciju u EU pogoršavaju nagla i velika povećanja poreza, koja idu u korist kriminalcima koji dobavljaju neregulirane, neocarinjene i lošije proizvode, uključujući krivotvorine, po nižoj cijeni, navode u priopćenju. Kako bi se suprotstavilo toj prijetnji, PMI poziva na usvajanje regulative temeljene na dokazima, uravnoteženo i predvidivo oporezivanje kroz porezne kalendare, nastavak javno-privatne suradnje te veću potporu.

„Ilegalna trgovina duhanom prijeti europskom gospodarstvu, javnom zdravlju, sigurnosti i društvenoj stabilnosti. Danas su posebno pogođena visoko oporezivana tržišta poput Francuske i Nizozemske. Značajan socioekonomski učinak ilegalne trgovine negativno utječe na naplatu poreza, otvaranje radnih mjesta i zakonito poslovanje, odnosno pokretače europskih gospodarstava. Dostupnost jeftinih, nereguliranih cigareta na crnom tržištu također narušava napore u smanjenju stope pušenja i postizanju budućnosti bez dima“, izjavio je Christos Harpantidis, viši potpredsjednik PMI-ja za korporativne poslove.

Prema nalazima KPMG-a i Hrvatska je zabilježila porast ilegalne potrošnje cigareta, a ukupni porezni gubitak zbog krijumčarenih i krivotvorenih cigareta iznosio je 57 milijuna eura. U Hrvatskoj je u 2024. godini ukupno konzumirano 6,8 milijardi cigareta, što je porast od 0,64 milijarde u odnosu na 2023. godinu. Udio krijumčarenih i krivotvorenih cigareta u ukupnoj potrošnji porastao je za 1,5 postotni bod te je u 2024. godini iznosio 4,9 posto. Ovaj porast najvećim je dijelom posljedica povećanja količine krivotvorenih proizvoda.

„Prekomjerna regulacija i značajno oporezivanje dovode do povećane ilegalne trgovine cigaretama, što predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju, državnim prihodima i konkurentnosti gospodarstva. Ovo je od posebne važnosti za nas u Hrvatskoj kao zemlji sa dugom granicom prema zemljama koje nisu članice EU.  Kako bi se spriječila ilegalna trgovina i obeshrabrilo potrošače od korištenja ilegalnih proizvoda, nužno je stvoriti učinkovito i predvidivo porezno okruženje, kako na nacionalnoj tako i EU razini, koje treba usmjeriti potrošače na legalne tijekove. Također, važno je urediti tržište svih nikotinskih proizvoda  na način da prepoznaje razlike u riziku između različitih kategorija nikotinskih proizvoda u cilju smanjenje stope pušenja i javnog zdravlja u cjelini“, izjavila je Anita Letica, predsjednica Uprave tvrtke Philip Morris Zagreb.