Prosječni Hrvat zbog cijena nekretnina napušta roditeljski dom sa 33 godine

Prosječni Hrvat roditeljski dom napušta sa 33 godine, piše Business Insider i dodaje kako smo po tom pitanju, pokazuju podaci Eurostata, predvodnici u Europskoj uniji.

Razlog se krije u previsokim cijenama zbog kojih si ne mogu priuštiti ni najam, a kamo li vlastitu nekretninu.

Business Insider ovu je problematiku ilustrirao reportažom koju je napravio u Dubrovniku i došao do zaključka kako tamošnji milenijalci u svojim tridesetima žive kao tinejdžeri iako su nerijetko vlasnici i direktori tvrtki pa čak i roditelji.

Eurostat je naveo i da su cijene kuća u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću konstantno rasle, što je kulminiralo lani kada je imala najveći godišnji rast indeksa cijena kuća među svim članicama Europske unije.

Pri vrhu te neslavne liste našao se ponovno Dubrovnik, gdje se cijene kvadrata, otkrivaju podaci portala Crozilla.com, kreću oko 5.600 eura.

“Ovdje se ne može zaraditi novac potreban za kupnju nekretnina”, objasnio je novinaru Business Insidera Ivan Vuković, turistički vodič koji u Dubrovniku živi od rođenja 1981. godine.

Dodao je kako njegov grad proživljava dodatni turistički procvat zahvaljujući činjenici da je tamo snimana popularna serija “Igra prijestolja”. To je donijelo Dubrovniku brojne ekonomske mogućnosti i pogodnosti, ali i pogoršalo situaciju s nekretninama.

U Rijeci i Splitu, pak, zabilježen je najveći rast cijena na mjesečnoj razini, za 2,6 posto, pa je tako kvadrat nekretnine koštao 2.983 eura odnosno 4.454 eura. Slijedi Šibenik s rastom od 1,3 posto i prosječnom cijenom kvadrata od 3.415 eura.

S druge strane, ulaganje u nekretninu uz određene se uvjete ipak isplati.

“Ako samostalno raspolažete određenom svotom novca, a financijskim izračunom dođete do zaključka da ćete investiciju isplatiti u optimalnom roku, ulaganje u nekretninu apsolutno je mudar potez”, rekla je za Financije.hr Martina Naletilić, licencirana agentica iz agencije Sky nekretnine.

Hrvatski gradovi ipak nisu iznimka jer nestašica prostora za stanovanje dovodi do dramatičnog povećanja cijena i u europskim prijestolnicama poput Madrida.

Madrid tako bilježi najveći rast cijena nekretnina od čak 11 posto na godišnjoj razini, a slijede ga Atena s 9,6, odnosno Beč sa sedam posto.

Na drugoj strani spektra nalazi se Pariz, gdje je zabilježeno smanjenje od 7,5 posto.