Prosječna neto plaća u srpnju iznosila 1.141 euro, najviša ponovno u zračnom prijevozu

pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Prosječna mjesečna plaća po zaposlenome u pravnim osobama u srpnju je iznosila 1.141 euro, što je nominalno niže za 0,8 posto, a realno za jedan posto u odnosu na lipanj, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Bruto plaća za srpanj u prosjeku je bila 1.580 eura, što je nominalno niže za 0,6 posto, a realno za 0,8 posto nego u lipnju.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća ponovno je isplaćena u zračnom prijevozu, u iznosu od 1.949 eura, a najniža – 752 eura, u proizvodnji odjeće.

Što se bruto plaća tiče, najveća je također bila u zračnom prijevozu, u iznosu od 2.836 eura, a najniža u proizvodnji odjeće (983 eura).

Na godišnjoj razini, prosječna mjesečna neto plaća u srpnju je u odnosu na isti mjesec lani nominalno bila viša za 13,4 posto, a realno za 5,7 posto.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj je u usporedbi sa srpnjem prošle godine nominalno viša za 15,5, a realno za 7,6 posto.

Za razdoblje od siječnja do srpnja 2023. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.126 eura, što je u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine nominalno više za 12, a realno za 2,3 posto.

Od siječnja do srpnja 2023. prosječna mjesečna bruto plaća bila je 1.552 eura, nominalno za 13,8 posto veća nego lani (realno za 3,9 posto).

U srpnju 2023. bilo je prosječno 167 plaćenih sati, što je u odnosu na lipanj manje za 4,6 posto. Najveći broj plaćenih sati bio je u vodnom prijevozu (177), a najmanji u socijalnoj skrbi bez smještaja (146).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za srpanj je iznosila 6,65 eura, 3,3 posto više u usporedbi s lipnjem, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 13,5 posto. Na godišnjoj razini iznosila je 9,20 eura, više za 3,3 posto nego u lipnju ove, odnosno 15,3 posto nego u tom mjesecu prošle godine.

16 Odgovora

  1. Plaće bi trebale biti barem 20% veće s obzirom da smo država sa najvećom inflacijom u Europskoj uniji. Zaradim, štedim i opet nemam. Nit’ kučeta nit’ mačeta a kamatna stopa za stambeni kredit 5,4%. Nemogu ni štalu kupiti.

      1. Drago mi je da dijelimo mišljenje. Vama studentima zaista nije lako. Stipendija bi svakako trebala biti veća a hrana u menzi barem 30% jeftinija. Ja dok sam studirala (prije 15 godina) dobivala sam od države oko 600kn stipendije i sa tih 600kn bi bez problema preživjela mjesec sa čak 3 obroka u menzi.

          1. Znam nažalost, prošla sam to sve ali u moje vrijeme je bilo puno lakše. Podrška svim studentima.

  2. Ako sa ovakvim plaćama dođem u banku tražiti kredit, opcija mi je kupiti garsonijeru s pola parkirnog mjesta u Donjoj Bistri. Banci ću naravno vratiti kao da sam kupila 95 kvadrata stana na Pantovčaku- ako kredit uopće odobre…

  3. E, evo gospodja ili gospodjica Nina Modric je sve jako dobro rekla i slazem se s njom. Koliko god da stedim, nikad nemam.

  4. Plaće bi zapravo trebalo smanjiti! To je poznata inverzija koja se već provjereno provodila u razvijenijim zemljama , dakle od Kanade do Amerike, pogledajte gdje su dosli a gdje smo mi. Skroz dok dižemo plaće ova država ne moze naprijed!

  5. Place minimalne bi trebale biti barem 1000 eu kao i drugim zemljama,al daleko smo mi od toga.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari