Prehrambena industrija u Hrvatskoj, u koju spada i proizvodnja sira i mlijeka, gospodarska je grana koja se u Hrvatskoj ima svoju ogromnu dugogodišnju tradiciju.
Tome svjedoče i podaci da su još na samom početku 1900-tih, nastale prve tvornice mlijeka u Hrvatskoj – Sirela Bjelovar, koja osnovana 1901. godine kao Prva bjelovarska mljekarska udruga, zatim Gradska mljekara Zagreb, nastala 1912. godine ali i Vindija, koja traje od 1959. godine.
Od početka 20. stoljeća prehrambena se industrija, a s njom i proizvodnja mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda, enormno razvila povećavajući produktivnost poljoprivredne proizvodnje i postupnom mehanizacijom.
Tijekom posljednjih godina 20. stoljeća vratila se i proizvodnja malih serija u skladu s lokalnim tradicionalnim primarnim načinima proizvodnje i ekoloških proizvoda. Danas se u Hrvatskoj, prema podacima bonitetne kompanije CompanyWall, proizvodnjom i preradom sira i mlijeka bavi 73 registrirana subjekta – od Dukata i Vindije, kao najvećih, preko manjih kao što su primjerice mini mljekara Veronika ali i specijaliziranih OPG-ova za proizvodnju sira.
Njihov ukupni prihod za 2022. godinu prema podacima CompanyWall-a iznosio je 898.183.114,5 eura.
Velike tvrtke za preradu mlijeka i sira
Među najvećim proizvođačima i prerađivačima mlijeka i mliječnih proizvoda kao i sira u Hrvatskoj, nalaze se svakako Dukat i Vindija.
Dukat, koji datira od 1912. godine, prošao je kroz mnoge tranzicije koje su doprinijele permanentnom rastu tvrtke – od Gradske mljekare Zagreb do Dukata, koja taj naziv nosi od 1969. godine. 1999. godine, spajanjem Dukata d.d., Sirele d.d., Mljekare d.d. Zadar i Lure d.o.o. nastaje Lura d.d. koja nastavlja svoj razvojni put, šireći prehrambeni asortiman.
Dukat mliječna industrija 2007. godine ulazi u sastav Lactalis grupe, i nastavlja širenje i van Hrvatske. Prema podacima CompanyWall-a, koji se odnose na 2022. godinu, Dukat ima 1.234 zaposlena.
Njihov ukupni prihod, prema podacima iste bonitetne kuće, iznosi 12.767.224,37 eura u 2022. godini dok je njihov prihod za istu godinu iznosio 334.647.337,3 eura.
I varaždinska Vindija u Hrvatskoj ima ogroman trag u proizvodnji i preradi mlijeka i sira. Postoje od 1959. godine, a njihovo mlijeko ‘Z bregov ima oznaku „Mlijeko broj 1 u Hrvatskoj“.
Od 1970. godine tvrtka nosi ime po špilji Vindija, koja se nalazi nedaleko od Varaždina, a koju su, kroz stoljeća, koristili majstori sirari te u njoj ostavljali sireve na zrenje kako bi dobili okuse, teksture i prošaranost plemenitom zdravom plijesni koja se razvija samo u idealnim uvjetima vlage i protočnosti zraka.
Vindija je i prva u Hrvatskoj počela proizvoditi iznimno cijenjene sireve s plemenitom plijesni.
Prema podacima CompanyWall-a za 2022. godinu, ova tvrtka ima 1.216 zaposlenih te ukupne prihode od 456.814.151,3 eura. Njihova dobit u 2022. godini iznosi 2.763.259,008 eura.
Male mljekare u Hrvatskoj
I proizvodnja malih serija sira i mlijeka, u skladu s lokalnim i tradicionalnim načinima proizvodnje, poštivajući ekološke standarde, vraćaju se na naše stolove.
Tako se u Hrvatskoj proizvodnjom i preradom sira i mlijeka bave i takozvane mini mljekare a jedna od njih je i mini mljekara Veronika d.o.o. smjestila se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatskog zagorja, u malom mjestu Desinić, u općini Desinić, koja ima tek oko 2.500 stanovnika.
S radom je započela potkraj 2000. te godine, kao prva i još uvijek jedina mljekara na području Krapinsko-zagorske županije. Tada je prerađivala oko 200 litara mlijeka, kaže za naš portal direktorica ove mini mljekare, Jelena Šurbek.
Danas Mini mljekara Veronika ima dnevnu preradu od 25.000 litara mlijeka i glavni je ekonomski i gospodarski pokretač općine Desinić, te njenog šireg okruženja.
„Put do sadašnje količine nije bio lak, doduše bio je jako trnovit i zahtjevan no rekli bi da je bio i zdrav. Sve ove godine količine su polako rasle, ništa se nije preko noći dogodilo i tako malo po malo došli smo do količine na kojoj smo danas. Svježe pomuzeno mlijeko prikupljamo svakodnevno i to sa širokog područja, od Krapinsko-zagorske županije do Bjelovarsko bilogorske, zato što količine u Zagorju ne zadovoljavaju naše potrebe. Sama činjenica da mlijeko moramo prikupljati u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji govori koliko naši vozači na prikupu dnevno prolaze kilometara i koliki je trošak takvog načina poslovanja. No, mi stojimo iza toga jer znamo da je to način na koji jedino naši proizvodi mogu biti visoko kvalitetni i proizvedeni iz zaista svježeg mlijeka, a to je ipak naša nit vodilja u poslovanju“, kaže Šurbek za Financije.hr.
U proizvodni pogon i u tehnološke procese ulaže se konstantno, a u posljednjih sedam godina ističe direktorica mini Mljekare Veronike, uloženo je preko tri milijuna eura.
Prema podacima CompanyWall-a, ova tvrtka je tijekom 2022. godine zapošljavala 202 radnika te je ostvarila prihod od 12.541.169,29 eura, dok je ostvarena dobit 150.018,97 eura.
Baš kao i Dukat i Vindija, i ova mljekara već ima brojne nagrade kvaliteta te su na sajmovima kvalitete u Novom Sadu i Gornjoj Radgoni osvojili veliku zlatnu medalju osvojili su sirevi Veronikina legenda, Taborgradski sir specijal, Zmajski dimljeni sir i voćna sirutka.
Sir i turizam
Europa je poznata po ljubavi prema siru. Mnoge najpoznatije sorte sireva na svijetu dolaze iz našeg kontinenta. Ljubitelji sira organiziraju ture prema svojim afinitetima pa sir, kao turistički potencijal, također nije zanemariv.
Travel-advisor.eu sačinio je listu devet najboljih mjesta za ljubitelje sira, a na listi se našla i Hrvatska, s Paškim sirom.
Pročitajte još:
Na Pagu je izrađen sir za koji se koristi mlijeko ovaca hranjenih aromatičnom lokalnom vegetacijom poput kadulje. Zbog jakih vjetrova biljke su prekrivene morskom soli, što siru daje prepoznatljiv oštar i slan okus. Turistima se preporučuje paška sirana Gligora.
11 Odgovora
Bravo.
Svakako i to treba iskoristiti za turizam
Rak.
Škorpion.
Lijepo mi je o njima citat.
Puno ljepše nego o politici.
Volim sireve.
Jadne kravice
Puno je neiskorištenih potencijala..
Super
Treba to sve iskoristiti.
Njam sir