Primorac: Raste rizik od recesije u svijetu

Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Marko Primorac izjavio je da su mjere američke administracije donijele globalnu ekonomsku nestabilnost i negativan utjecaj na tržišta kapitala, to jest značajno smanjenje vrijednosti burzovnih indeksa i dionica. Tako i ekonomski analitičari govore o povećanim rizicima od recesije, a prema procjeni JP Morgana, vjerojatnost da će američka i globalna ekonomija u njoj završiti iznosi oko 60 posto.

“To otprilike znači da se ulagači ponašaju kao da je recesija ‘de facto’ već prisutna. Drugim riječima, oni ugrađuju te informacije u svoje investicijske strategije”, izjavio je ministar Primorac. Poručio je da je potrebno vrlo smireno analizirati cijelu situaciju, a govoriti o njezinim učincima sada bi bilo doista preuranjeno.

Rekao je i da su mjere Trumpove administracije na neki način i urodile plodom za američku stranu, s obzirom na to da su brojne države najavile pregovore oko carina. Ako se ti pregovori završe u dobrom i konstruktivnom tonu, onda sve ne bi trebalo imati toliko značajne ekonomske posljedice, mišljenja je ministar Primorac.

Pozdravio je trenutačni odgovor EU-a kao dobar i konstruktivan jer “treba pozivati na dijalog i pokušati riješiti situaciju međusobnim razgovorima”.

Kazao je da je teško očekivati da će američka administracija u bilo kojem segmentu značajnije reterirati, no zato je u zajedničkim pregovorima potrebno pronaći načine kako bi se SAD-u omogućilo da iz pregovora ne izađe poražen, jer se “to sigurno neće dogoditi”, prenosi Hina, ali isto tako da se pokuša postići da negativne posljedice za globalnu ekonomiju budu što manje.

EU izvozi u SAD robe vrijednosti oko 380 milijardi eura, pri čemu učinci carina na pojedine države ovise o strukturi vanjskotrgovinske razmjene sa SAD-om.

Hrvatska razmjena je prilično mala tako da su očekivani izravni učinci prilično ograničeni, no naravno treba voditi računa o neizravnim učincima, to jest s obzirom na situaciju kod najznačajnijih trgovačkih partnera, prije svega Njemačke i Italije, kazao je Primorac.

“Kroz neizravne učinke se može dogoditi prilično nepovoljna situacija u smislu prije svega hrvatskog izvoza, ali i gospodarskog rasta i ostalih makroekonomskih očekivanja”, poručio je ministar financija.

Potencijalni učinci za EU, pa tako i Hrvatsku, mogu doći prije svega ako EU odgovori protumjerama i uvede carine na američke proizvode. Ministar je rekao i da su podijeljena mišljenja oko utjecaja carina na inflaciju, pa tako neki očekuju da će se inflacija kratkoročno povećati, a u srednjem roku smanjiti, dok drugi prognoziraju da će se dogoditi upravo suprotno.

„S obzirom da SAD očekuje povećanje proizvodnje na svom teritoriju, to bi značilo i veću potražnju za energentima. To bi pak značilo da će SAD smanjiti izvoz energenata, a što bi dovelo do rasta cijena, i energenata, ali i proizvoda kojima su input. Po tome scenariju kratkoročno bi situacija bila povoljnija, no pogoršala bi se u srednjem roku“, napomenuo je ministar financija.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je rekao da se već može govoriti o započetom “trgovinskom ratu”, utjecaj kojeg će se reflektirati i na ekonomske prognoze gospodarskog rasta i inflacije u eurozoni, a i Hrvatskoj. Tako, u idućim makroekonomskim prognozama će doći do revizije, no još se ne zna za koliko. Izjavio je da se nastavlja vrlo visoka razina neizvjesnosti, koja je loša za financijska tržišta, gospodarstva i investicijske aktivnosti.

“Praktički svaki dan su prisutne neke nove najave i promjene smjernica u nekim situacijama, pa tako nakon određenog “uzdaha olakšanja” na pojedinim tržištima, sada vidimo da stvari “ponovo idu dolje”, rekao je guverner Vujčić.

Tako, prema najnovijim vijestima, istaknuo je, SAD uvodi carine i na farmaceutske proizvode, a one su najznačajniji dio hrvatskog direktnog izvoza u SAD. Prema njegovim riječima, treba dalje vidjeti što će se događati, a možda će biti povoljnijih vijesti, s obzirom na to da je rečeno da su otvoreni prostori za pregovore, iako nije jasno što to znači.

“Što dulje traje ovakva visoka razina neizvjesnosti, to lošije”, ocijenio je Vujčić.

Potencijalno seljenje dijela proizvodnje u SAD, što priželjkuje američka strana, ponovio je Vujčić, dovodi do pogrešne alokacije resursa u globalnoj ekonomiji.

“Resursi idu tamo gdje se najefikasnije koriste i gdje imaju najveću produktivnost. Ako ih selimo na neko drugo mjesto, to znači da pada produktivnost i efikasno korištenje tih resursa, što je loše za globalnu ekonomiju”, rekao je guverner HNB-a.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber rekla je da vijest o uvođenju carina na farmaceutske proizvode zasigurno povećava zabrinutost, a da tek moramo vidjeti koji će biti efekti. Ponovila je da poslodavci ne očekuju značajnije direktne učinke američkih carina na hrvatsko gospodarstvo, međutim i ona naglašava zabrinutost koju izaziva potencijalna recesija u najvažnijim trgovačkim partnerima – Njemačkoj, Italiji i Austriji.

“To bi onda sigurno imalo negativne učinke na naše gospodarstvo”, izjavila je Weber.

Rekla je da postoji nekoliko članova i sektora na koje treba obratiti pozornost, a osim farmaceutske industrije, tu su i između ostalog proizvođači dijelova za autoindustriju i proizvođači u obrambenoj i vojnoj industriji. Tu sigurno očekujemo, ako bude potrebe, i državnu intervenciju, poručila je Weber.